Pregled bibliografske jedinice broj: 1175758
Subjekt izvan kontrole
Subjekt izvan kontrole. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2011 (monografija)
CROSBI ID: 1175758 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Subjekt izvan kontrole
(Disorderly Subjects)
Autori
Govedić, Nataša
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Hrvatsko filološko društvo
Grad
Zagreb
Godina
2011
Stranica
219
ISBN
978-953-296-037-2
Ključne riječi
subjekt, kontrola, stvaralaštvo, autobiografska izvedba, promjena, Zuppa, Beauvoir, Šnajder, Indoš, izvedbeni afekti, konfrontacijska izvedba
(subject, control, art making, autobiographical performance, change, Zuppa, Beauvoir, Šnajder, Indoš, performative affects, confrontational performance)
Sažetak
Nakon dviju objavljenih studija posvećenih temi subjektnosti i njezinim afektivnim dozvolama i zabranama, autorica nastavlja istraživati parezijsku dimenziju subjekta. Zanima je problematika subjektnosti kao "alarmantnog" kreativnog stanja za koji su karakteristični modusi ekstaze, katarze i katastrofe, dakle izrazito "razvlaštenih" i "izmještenih" reakcija, udaljenih od konvencionalnog poimanja kontinuiranog ili discipliniranog jastva. Posežući za kazališnim, pjesničkim, književnim i filmskim primjerima te za performativnim iskustvom, baš kao i za filozofskim, antopologijskim i psihologijskim poimanjem "gubitka kontrole", autorica još jednom uspostavlja čvrsto savezništvo između filozofije i teatrologije, čitajući ih kao paralelnu potrebu ekscesnog i angažiranog mišljenja. Knjiga ulazi u otvorenu polemiku s psihoanalizom, inzistirajući na tome da subjektnost povišenih stanja nije "patološka", već stvaralačka, prevrednovateljska i samim time politički izazovna. Autorica utoliko predlaže i specifičnu teoriju kreativnosti, naslonjenu na rad Silvana Tompkinsa, Carla Gustava Junga, Mihalyja Csikszentmihalyja, Michel Foucaulta, Mauricea Blanchota, Sare Ahmed, Judith Butler, kao i niza feminističkih teoretičarki koje se bave pojmom empatije. Posebnu podtemu knjige čini komediografsko „raspuknuće" očekivane logike socijalne identifikacije, baš kao i tragički „jaz" između zakona i etičkog impulsa, pri čemu subjektnost nije tek manifestacija "zločina", već i izbijanje radikalno kritičke, reformatorske svijesti. U zaključku, autorica predlaže razimenovanje postojećeg vokabulara "dozvoljenih reakcija", u korist subjektnosti koja svoju suverenost postiže upravo onda kad si dopusti nelagodu, prijetnju i uzbunu kreacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti
