Naslov
Izbjeglička fronta i globalna nejednakost: izvještaj iz 21. stoljeća
(Refugees Wars and Global Inequality: Report from 21st Century)

Autori
Govedić, Nataša

Izvornik
Treća : časopis Centra za ženske studije (1331-7237) XVIII (2016), 1/2; 5-9

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
rodni status izbjeglica, politička marginalizacija žena u migracijama, ekonomska marginalizacija migrantica
(gender issues of immigrants and refugees, political marginalization of women in migration processes, economic marginalization of migrant women)

Sažetak
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, žene u izbjegličim frontama prolaze teže političko i ekonomsko iskustvo od muškaraca, budući da su često dodatno opterećene brigom za djecu i starije osobe, nedostatkom vlastitih primanja, problemima seksualnog uznemiravanja te manjkom temeljnih higijenskih potrepština (posebno važnih tijekom menstrualnog ciklusa). I nakon situiranja u novoj domovini, istraživanja Selme Porobić i Stef Jansen (2016) ističu kako zbog prisilnog raseljavanja mnoge migrantice “pate od ozbiljnih problema sa mentalnim zdravljem, kao što su depresija, šizofrenija, posttraumatski stresni poremećaj, psihoza i suicidalne tendencije. Među faktorima koji doprinose niskim nivoima mentalnog zdravlja kod žena izbjeglica spominju nizak socio-ekonomski status, nezaposlenost i nedovoljnu zaposlenost, marginalizaciju, diskriminaciju, rodna pitanja, jezičke barijere, kulturološke razlike, društvenu stigmu i nepoznavanje dostupnih usluga iz oblasti mentalnog zdravlja.” Tekst se poziva i na studiju Gaytari Spivak "Što je rod? Gdje je Europa? Šetnja s Balibarom", u kojem Spivak naglašava da se u tolikim pravnim dokumentima podrazumijeva da Europa štiti ženska prava, pri čemu ne znamo tko je točno ta generalizirana Europa i tko su te “njezine” generalizirane “žene”, obzirom da u konkretnim političkim sredinama vrlo različitog etničkog i dobnog sastava te ženskog životnog i profesionalnog iskustva nikakva uniformnost ne postoji, a i o “zaštiti” zaposlenih i nezaposlenih žena, kao i plaćenih i neplaćenih obiteljskih skrbnica, baš kao svekoliko diskriminiranih seksualnih radnica unutar europskih granica, možemo raspravljati s mnogo pravnih zahtjeva za radikalnim promjenama važećih zakonskih i kulturalnih praksi. Tekst elaborira potrebu mnogo veće pravne nijansiranosti tumačenja ženskog iskustva u migracijskim procesima, kao i za primjenu feminističkih politika u načinima inkluzije žena u institucionalni kontekst zemlje- udomiteljice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA