Pregled bibliografske jedinice broj: 1175675
O hrvatskoj ikavskoj jezičnoj tradiciji u prosudbi izvandomovinske jezikoslovne kroatistike
O hrvatskoj ikavskoj jezičnoj tradiciji u prosudbi izvandomovinske jezikoslovne kroatistike // Periferno u hrvatskom jeziku, kulturi i društvu / Peryferie w języku chorwackim, kulturze i społeczeństwie / Bonkowski, Robert ; Lukić, Milica ; Mićanović, Krešimir ; Pycia-Košćak, Paulina ; Zubčić, Sanja (ur.).
Katovice : Zagreb : Osijek : Rijeka: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, 2021. str. 436-456 doi:10.31261/PN.4038 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1175675 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O hrvatskoj ikavskoj jezičnoj tradiciji u prosudbi
izvandomovinske jezikoslovne kroatistike
(Croatian Ikavian Tradition as seen by Croatian
linguists living abroad)
Autori
Šunjić, Vice
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Periferno u hrvatskom jeziku, kulturi i društvu / Peryferie w języku chorwackim, kulturze i społeczeństwie
/ Bonkowski, Robert ; Lukić, Milica ; Mićanović, Krešimir ; Pycia-Košćak, Paulina ; Zubčić, Sanja - Katovice : Zagreb : Osijek : Rijeka : Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, 2021, 436-456
ISBN
978-83-226-4053-1
Skup
Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi : međunarodni znanstveni skup
Mjesto i datum
Katowice, Poljska, 07.05.2019. - 09.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Novoštokavska ikavica, izvandomovinska jezikoslovna kroatistika, hrvatski kroatisti izvan Hrvatske
(Novoštokavian Ikavian, Croatian linguists living abroad, Croatian literary language)
Sažetak
Sredinom pedesetih godina dvadesetoga stoljeća u izvandomovinskoj jezikoslovnoj kroatistici javila se ideja o izboru novoštokavske ikavice kao osnovice hrvatskoga književnog jezika. Istu su ideju zagovarali pojedini hrvatski jezikoslovci još sredinom osamnaestoga stoljeća, u vremenu standardizacije hrvatskoga jezika, kada je upravo ikavica bila najzastupljeniji hrvatski govor. Slično je bilo i u devetnaestom stoljeću kada je korištenje novoštokavske ikavice jezikoslovnoj kroatistici trebalo poslužiti kao klasifikacijsko obilježje razlike između zapadnoga (hrvatskoga), ikavskoga i istočnoga (srpskoga), ekavskoga govora. Upravo je spomenuto razlikovno obilježje između hrvatskoga i srpskoga jezika postalo glavni motiv nekim kulturnim radnicima u emigraciji u zagovaranju uvođenja novoštokavske ikavice kao osnovice hrvatskoga književnog jezika. Začetnik ovakvoga jezičnoga rješenja bio je hrvatski kulturni radnik iz Argentine Petar Tutavac Bilić i njegovi suradnici okupljeni oko časopisa Svitlenik. U ovom će radu biti riječi upravo o tim Tutavčevim radovima kojima je pokušao utjecati na promjenu standardnojezične osnovice hrvatskoga književnog jezika kao i o radovima hrvatskih kroatista izvan Hrvatske koji su se oštro protivili takvom obliku jezičnoga radikalizma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Kroatologija
