Naslov
Politika trans/sestrinstva ili srodnosti, drugarstva i feminističke solidarnosti
(Politics of trans/sisterhood or affinities, friendships and feminist solidarities)

Autori
Govedić, Nataša

Izvornik
Treća : časopis Centra za ženske studije (1331-7237) Xx (2018), 1/2; 30-44

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
intersekcijski feminizam, sestrinstvo, suradnja, drugarstvo, transgeneracijska solidarnost, suradništvo
(inter-sectional feminism, sisterhood, cooperation, comradery, transgenerational solidarity, cooperation, intersectional feminism)

Sažetak
U sve oštrijim raslojavanjima i podjelama na feminističkoj sceni, vrijedi razmotriti mogućnost novih politika sestrinstva, drugarstva, zajedništva, solidarnosti. Svaki od ovih termina ima iza sebe različitu ideologijsku tradiciju i svaki na svoj način diferencira feminističku scenu. Najsnažnija artikulacija sestrinstva prati drugi val feminizma sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, a krilatica “sisterhood is powerful” (što je ujedno i naziv zbirke eseja koju je uredila Robin Morgan 1970. godine) označava kolektivnu borbu za ženska prava, unatoč svim diferencijalnim razlikama, posebno razlikama u ideologijskim, rasnim, klasnim i seksualnim opredjeljenjima među feministkinjama. U svojem tekstu iz 1984. godine, bell hooks već opreznije pristupa pojmu sestrinstva, tumačeći ga u stalnoj povijesnoj mijeni. Prema hooks, već su prve feministkinje razmišljale o svojim međusobnim socijalno-iskustvenim razlikama, ali inzistirale su i na tome da im je zajedničko rodno iskustvo političke opresije. Prema bell hooks, sestrinstvo je politički pojam koji ne smije kolabirati pod vlastitim unutarnjim podjelama, već inzistirati na tome da „solidarnost osnažuje sve strategije otpora“, ma koliko različite bile. Drugarstvo je, pak vezano za marksističke i materijalističke ideologijske kritike unutar feminizma. Zajedništvo je pojam koji rado rabe i liberalne feministkinje, dok je solidarnost vezana i za anarhofeminizam i ekofeminizam i za radničku frontu. Razlike u razumijevanju ovih koncepata suodgovornosti za feministički projekt toliko su velike da je feminizam na čelu s Judith Butler počeo inzistirati na zajedničkom jezik intersekcijog feminizma, koji je i autorici najbliži.Tekst metodom etnografskih intervjua suvremene feminističke scene pokušava artikulirati prepreke i mostove feminističkog zajedništva u nas

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA