Naslov
Genocid na romskim stanovništvom na sisačko – banijskom području, 1941. – 1945.
(Genocide against the Roma population in the Sisak- Banija area, 1941 - 1945)

Autori
Vojak, Danijel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni

Skup
Deveta međunarodna naučna konferencija „Stradanje Srba, Jevreja, Roma i ostalih na teritoriji bivše Jugoslavije“.

Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 27.01.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Romi, Drugi svjetski rat, Nezavisna Država Hrvatska, Sisačko – banijsko područje, genocid
(Roma, World War II, Independent State of Croatia, Sisak - Banija area, genocide)

Sažetak
Romsko stanovništvo naselilo je današnja hrvatska područja najkasnije u drugoj polovini XIV. st. i njihova povijest bila je većinom obilježena politikom anticiganističkog represije s ciljem njihove asimilacije u većinsko društvo. Takva represivna politika bila je odraz sličnih politika u većini europskih zemalja gdje su Romi bili progonjeni na temelju višestoljetnih predrasuda i stereotipne percepcije kao okorjelih kriminalaca, bespoličara, prevaranata, otimača djece i sl. Izravna posljedica takve akticiganitčke politike prema Romima dovodila je do iznimno nasilnih progona i protjerivanja prema njima. Takva politika posebno je bila izražena za vrijeme Drugog svjetskog rata na širem europskom području, gdje su nacističke vlasti po dolasku na vlast u Njemačkoj 1933. započele s politikom koja će dovesti do genocida nad Romima, posebno za vrijeme Drugog svjetskog rata, u kojemu su Romi bili masovno ubijani u koncentracijskim i drugim logorima te u mjestima izvan njih. Većina znanstvenika smatra kako se broj ubijenih Roma u Europi za vrijeme Drugog svjetskog rata procjenjuje na broj od 500 000. No, stvarne demografske, socijalne, gospodarske i druge razmjere genocida nad Romima nikada se u potpunosti neće moći ustanoviti. Istodobno sa nacističkom anticiganističkom i genocidnom politikom prema Romima su sličnu politiku prema njima provodile ustaške vlasti u novoosnovanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (dalje NDH). Ustaške vlasti su na temelju rasnih zakona donesenih krajem travnja 1941. započele provoditi anticiganističku politiku prema Romima, a tim zakonima su oni ostali bez građanskih i drugih prava. Slijedeća faza u ustaškoj politici započela se provoditi u ljeto 1941. i to u dva istodobna smjera. Prvi smjer odnosio se na promišljanja o mogućnosti kolonizacije Roma što bi ustvari značilo njihovo masovno i represivno preseljenje na određena područja na području NDH, gdje bi oni bili pod policijskim nadzorom uz restrikciju u njihovoj mogućnosti kretanja. Od toga su ustaške vlasti ubrzo odustale, ponajprije zbog izbijanja antifašističkog pokreta otpora na njenom području. Drugi smjer odnosio se na popisivanje Roma kako bi se utvrdio njihov stvaran broj i prostorni razmještaj, što se i provelo u ljeto 1941. na području NDH. Upravo tada se odvijaju i prve masovne deportacije Roma u ustaške logore (koprivnički logor Danica) i prva masovna ubojstva nad njima i to na širem karlovačkom području. U svibnju 1942. ustaške vlasti određuju sustavnu deportaciju svih Roma iz NDH u jasenovački koncentracijski logor, što se u slijedećih nekoliko mjeseci započelo provoditi. Romi su u navedenom logoru bili ubrzo po dolasku ubijani, a dio njih bio je deportiran u druge logore, većinom radne logore na njemačkom području. Posljedica ustaške politike bio je genocid nad Romima koji je gotovo u potpunosti uništio predratnu njihovu populaciju. U ovom izlaganju analizirati će se položaj Roma na sisačko – banijskom području uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Na tom području je živjela manja skupina Roma, većinom Roma Koritara (Bajaša), koji su bili deportirani i ubijani u jasenovačkom logoru.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
The Roma population had settled in today's
Croatian areas in the second half at the latest in
the second half of the 14thcentury century. Their
history was mostly marked by a policy of
antigypsism repression with the aim of their
assimilation into a majority society. Such
repressive policies were a reflection of similar
policies in most European countries where Roma
were persecuted on the basis of centuries rooted
prejudice and stereotypical perceptions as a
hardened criminals, fraudsters, idlers, child
abductors, etc. The direct consequence of such
repressive policies towards Roma was their
expulsions from most of the European countries.
Such a policy was particularly evident during the
Second World War in the wider European area, where
the Nazi authorities, after coming to power in
Germany in 1933, began a policy that would lead to
genocide against the Roma, in which the Roma were
massacred in concentration camps and other camps
and in places outside them. Most scholars estimate
that the number of 500,000 Roma killed in Europe
during World War II. However, the actual
demographic, social, economic and other
proportions of the genocide against the Roma will
never be fully clarified. Simultaneously with the
Nazi anti-Gypsy and genocidal policy towards the
Roma, a similar policy towards them was pursued by
the Ustasha authorities in the newly established
Independent State of Croatia (hereinafter ISC).
The Ustasha authorities, on the basis of racial
laws passed in late April 1941, began to pursue an
antigypsism policy towards the Roma, and these
laws left them without civil and other rights. The
next phase in Ustasha policy began in the summer
of 1941 in two simultaneous directions. The first
direction was to consider the possibility of
colonizing the Roma, which would actually mean
their mass and repressive relocation to certain
areas in the ISC, where they would be under police
surveillance with many restrictions. The Ustasha
authorities soon gave up from this policy,
primarily due to the outbreak of the anti-fascist
resistance movement in its territory. The second
direction of the Ustasha policy was the
conscription of Roma in order to determine their
actual number and spatial distribution, which was
carried out in the summer of 1941 in the ISC. It
was then that the Ustasha authorities carried out
first mass deportations of Roma to camps (Danica
camp in Koprivnica) and the first mass murders
against them took place in the wider Karlovac
area. In May 1942, the Ustasha authorities ordered
the systematic deportation of all Roma from the
Independent State of Croatia to the Jasenovac
concentration camp, which began to take place in
the next few months. The Roma were killed shortly
after their arrival in the camp, and some of them
were deported to other camps, mostly in the labor
camps in German territory. The consequence of
Ustasha policy was genocide against the Roma,
which almost completely destroyed their pre-war
population. This presentation will analyse the
position of Roma in the Sisak - Banija area before
and during the Second World War. A small group of
Roma lived in the area, mostly Roma Koritara
(Bajaša), who were deported and killed in the
Jasenovac camp.

POVEZANOST RADA