ࡱ> 7 hHbjbjUU b7|7|!lvvv"ppp8<t\2[[[[[[[$] _b5[pw 5[E.\EEE4$p[E[E.ECJ;Y|:6pZt }` ?JYZ\D\0t\Y(`E(`ZEDr. sc. Ratko Zelenika Dr. sc. Duaan Rudi Mr. sc. Drago Pupavac LOGISTIKA POMORSKOG GOSPODARSTVA  IMBENIK AFIRMACIJE HRVATSKOG PROMETNOG I GOSPODARSKOG SUSTAVA LOGISTICS OF THE MARITIME INDUSTRY  THE FACTOR OF AFIRMATION CROATIAN TRAFFIC AND ECONOMIC SYSTEM Sa~etak Logistika pomorskoga gospodarstva kao specifi na logistika, sastavni je dio slo~enog dinami kog i stohasti kog logisti kog sustava. Specifi nosti logistike pomorskoga gospodarstva proizilaze iz injenice da se odnosi na brojne i slo~ene logisti ke fenomene proizvodnih grana pomorskoga gospodarstva (brodogradnju, ribarstvo i eksploatacije morskih i pomorskih mineralnih sirovina), kao i brojne i slo~ene logisti ke fenomene uslu~nih grana pomorskoga gospdarstva (morsko brodarstvo, morske luke, primorski turizam i razne pomorske usluge - pomorske agencije, banke i osiguravajue tvrtke, apediterske tvrtke, opskrbu brodova (...). Temeljna pretpostavka ovoga rada jest da je logistika pomorskoga gospodarstva jedan od temeljnih imbenika efikasnosti pomorsko-gospodarskog sustava te da logistika pomorskoga gospodarstva obogauje, dinamizira, integrira, afirmira i konkurentski profilira strukturu prometnoga i gospodarskoga sustava pomorskih dr~ava. Dobivene spoznaje u ovoj znanstvenoj raspravi trebaju ukazati na nu~nost druk ijih rjeaenja s prijedlogom odgovarajue koncepcije i poticajnih mjera koje e omoguiti da hrvatski prometni i gospodarski sustav izbori povoljnije mjesto na svjetskom tr~itau. Klju ne rije i: logistika pomorskoga gospodarstva, pomorsko gospodarstvo, prometni i gospodarski sustav Summary The logistics of the maritime industry as a specific type of logistics is an integral part of a complex dynamic and stochastic logistics system. The specifics of maritime industry logistics derive from the fact that it covers numerous and complex logistics phenomenon of production processes in maritime industry (shipbuilding, fishing and exploitation of sea and marine mineral resources) as well as numerous and complex logistics phenomenon of servicing processes in maritime industry (shipping, sea ports, tourism and different maritime services - marine agencies, banks and insurance companies, forwarding companies, shipchandlers (...). The basic pre-assumption of this paper is that the maritime industry logistics represents one of basic factors of efficiency of maritime-economical system and the logistics of maritime economy enriches, integrates, affirms and profiles the competition of the structure of traffic and economic system of marine countries. The findings gained through this scientific debate should point to the necessity of different solutions with proposition of relevant plan and incentive measures which will enable the Croatian traffic and economic system to gain more favourable position in global market. Key words: logistics of maritime industry, maritime industry, traffic and economical system Uvod Introduction Hrvatska, kao mala dr~ava, u svojoj tisuljetnoj borbi za afirmaciju vlastitih gospodarskih interesa ne samo da iste nije uspjela nametnuti u sklopu stranih dr~avnih tvorevina, ve esto nije niti mogla slobodno raspolagati svojim prirodnim bogatstvima, pa ni morskim resursima. Ta e injenica to no prije 30 godina navesti Freda Singletona [4] da raspravu o pomorskoj orijentaciji bivaega jugoslavenskoga gospodarskoga prostora ocijeni potpuno bespredmetnom. Danas, trideset godina poslije, isto ni dio Jadranskoga mora i povoljan geoprometni polo~aj Hrvatske ostaju i dalje nedostatno iskoriateni. I dok se takvo stanje do 1991. godine moglo pripisati interesima kopnenih republika bivae SFRJ i nametanju podunavske orijentacije [3, 74-75], danas se neizbje~no namee pitanje: Kome je u interesu daljnje zanemarivanje toga najveega proizvodnoga resursa Hrvatske? Da bi se iznaaao primjeren odgovor na to pitanje te znanstveno utemeljeno istra~ile mogunosti da se pomorsko gospodarstvo prometne u najva~nijega pokreta a razvitka hrvatskoga gospodarskoga i prometnoga sustava, istra~ivanja od zna enja za ovaj rad koncentrirat e se na podru je logistike, kako bi se separatni dijelovi logisti koga sustava pomorskoga gospodarstva povezali u jedinstvenu cjelinu te na takav na in pridonijelo stvaranju konkurentskoga okvira za kontinuirano unapreenje pomorskih djelatnosti (brodarstva, luka, turizma, pomorskih usluga) i posredstvom njih afirmacije cjelokupnoga hrvatskoga prometnoga i gospodarskoga sustava. Iz takve problematike i problema istra~ivanja determinira se i predmet istra~ivanja: istra~iti i odrediti relevantne zna ajke pomorskoga gospodarstva i njegovoga logisti koga sustava, pa za svaki podsustav predlo~iti mjere njegove afirmacije, rasta i razvitka u svrhu ubrzanja razvitka svih grana pomorskoga gospodarstva, jer je to od opeg nacionalnoga interesa Republike Hrvatske kao pomorske dr~ave. Sukladno s tim postavljena je radna hipoteza: Novim znanstvenim injenicama o relevantnim obilje~jima logistike pomorskoga gospodarstva mogue je dinamizirati, integrirati, afirmirati i konkurentski profilirati strukturu prometnoga i gospodarskoga sustava Republike Hrvatske te izravno i bitno utjecati na povezivanje obalnih i kopnenih razvojnih centara dr~ave i njih s razvojnim centrima dr~ava srednje Europe. Procesi na hrvatskom gospodarskom prostoru The processes in Croatian economic area S obzirom da u prostoru Republike Hrvatske dominiraju panonsko i jadransko podru je razumljivo je da uz povijesne imbenike i geo-prometni polo~aj prostora, zna ajke resursa tih dvaju podru ja determiniraju razvojne strategije gospodarskoga i prometnoga sustava Republike Hrvatske. Jadranskom podru ju osnovno obilje~je daje pomorski polo~aj, koji je uvjetovao razvitak pomorskoga gospodarstva kao zna ajnoga agregata narodnoga gospodarstva Republike Hrvatske. Karakteristika panonskoga podru ja su ravni arski krajolici s plodnim tlom te ovo podru je spada u najva~nije poljoprivredno podru je Republike Hrvatske. Nakon osamostaljenja hrvatsko gospodarstvo istodobno je involvirano u tri simultana i meuovisna procesa: u proces tranzicije, kao poseban oblik prijelaza s komandnoga na slobodno tr~iano gospodarstvo, u proces nacionalne prometne i gospodarske integracije, da bi se putem meusobnoga integriranja im prije nadvladale razlike regionalno nedostatno povezanoga prometnoga i gospodarskoga sustava, te ostvarila stoljetna te~nja za kvalitetnim povezivanjem primorske i kontinentalne Hrvatske, u proces globalizacije, doti no uklju ivanja u meunarodne integracije da bi se osigurao stabilniji gospodarski razvoj i poboljaao politi ki polo~aj. Da bi hrvatsko gospodarstvo uspjeano proalo kroz navedene procese, odnosno izaalo na dobri krug razvoja ini se primjerenim povratiti izgubljeni evolucijski kontinuitet te se u buduem gospodarskom razvoju osloniti na one gospodarske aktivnosti ili resurse po kojima je Hrvatska poznata i u globalizacijskom prostoru. Proizvodne i uslu~ne grane pomorskoga gospodarstva, poljoprivreda i na njoj utemeljena preraiva ka industrija, te daljnja izgradnja i modernizacija prometnoga sustava zasigurno zavrijeuju posebnu pozornost, kao propulzori buduega razvoja. Da bi se takav gospodarski razvoj i dogodio pobrojane gospodarske djelatnosti zahtijevaju pru~anje raznih oblika financijske i sustavne podrake ime se poradi ograni enih financijskih mogunosti dr~ave dodatno uslo~ava izlazak na dobri krug razvoja hrvatskog narodnoga gospodarstva. Takva injenica upuuje na potrebitost odgovarajue strukturne politike, usmjerene na ljudske potencijale, regionalni razvoj i poboljaanje logisti kog sustava u cjelini. Temeljna obilje~ja pomorskoga gospodarstva i logistike pomorskoga gospodarstva The relevant charactersitics of maritime industry ana logistics of maritime industry Pomorsko (maritimno) gospodarstvo pojmovno se razlikuje od kontinentalnoga gospodarstva poradi toga ato je orijentirano na prou avanje iskoriatavanja mora kao prirodnoga resursa. U pomorsko gospodarstvo ulaze, kao proizvodne grane, brodogradnja, ribarstvo i eksploatacija morskih i podmorskih mineralnih sirovina i, kao uslu~ne grane, morsko brodarstvo, morske luke, primorski turizam i brojne pomorske usluge (pomorske agencije, pomorske banke i osiguravajue tvrtke, pomorska apedicija, opskrba brodova i sl.) [7, 11]. Pomorsko gospodarstvo je dio narodnoga gospodarstva kao cjeline. Iz toga slijedi dvostruka va~nost pomorskoga gospodarstva u narodnom gospodarstvu: 1) kao autonomnoga sustava i njegovoga udjela u kreiranju novostvorene vrijednosti, 2) kao podsustava koji multiplikativno djeluje u obogaivanju agregata drugih brojnih podsustava narodnoga gospodarstva. Primorski turizam, brodogradnja i morsko brodarstvo zauzimali su najzna ajnije mjesto u pomorskom gospodarstvu Republike Hrvatske tvorei oko 10% druatvenoga proizvoda narodnoga gospodarstva. Udio morskih luka i ribarstva nije prelazio 1,5%. U prijeratnom razdoblju hrvatska brodogradnja imala je udjel oko 6% svjetske brodogradnje, brodarstvo 4% svjetske tona~e, a morske luke 1% svjetskoga pomorskoga prometa. Broj zaposlenih u pomorskom gospodarstvu iznosio je 8,4% od ukupnoga broja zaposlenih. Takoer se ini primjerenim istaknuti da je samo bivae aeditersko poduzee Transjug (danaanja Transadrija) imalo viae od dvije tisue zaposlenih, ili skoro 25% svih zaposlenih u svim jugoslavenskim apediterskim poduzeima te da je po svim svojim relevantnim obilje~jima bilo meu desetak vodeih apediterskih poduzea u svijetu. Premda je nakon osamostaljenja hrvatsko pomorsko gospodarstvo zapalo u veu krizu nego druge gospodarske djelatnosti, ini se primjerenim ustvrditi da budui gospodarski profil Hrvatske treba proizilaziti iz njezine sna~ne pomorske orijentacije. Da bi se hrvatski gospodarski sustav pomorski profilirao potrebito je istra~iti u inke logistike kao znanosti i logistike kao aktivnosti na kreiranje potencijalno sna~noga pomorskoga gospodarstva, odnosno mogunosti da se posredstvom konkurentskoga profiliranja pomorskoga sustava konkurentski profilira cjelokupno hrvatski prometni i gospodarski sustav. Logistika pomorskoga gospodarstva kao znanost predstavlja skup interdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanja koja rabei principe brojnih i slo~enih aktivnosti, posredstvom logisti ke (prometne i gospodarske) infrastrukture, logisti ke suprastrukture, drugih resursa i integralnoga logisti koga iformacijskoga pomorskoga sustava, povezuje (spaja) izravno i/ili neizravno sve specifi ne gospodarske aktivnosti pomorskoga gospodarstva tako da se koordinacijom razvoja njegovih va~nijih podsustava eliminiraju te~nje za ostvarivanjem parcijalnih ciljeva i tako osigura primjeren razvoj pomorskoga gospodarstva kao integralne cjeline. Va~na zna ajka logistike pomorskoga gospodarstva jest da se ona ne zadovoljava promatranjem i izu avanjem izoliranih pojava i elemenata pomorskoga gospodarstva, ve da ih izu ava u meuodnosu s drugim podsustavima narodnoga gospodarstva, i to kao bitan i afirmativan podsustav narodnoga gospodarstva s brojnim multiplikativnim u incima. Nova logisti ka rjeaenja unutar pomorskoga gospodarstva trebaju imati sve zna ajke Schumpeterove kreativne destrukcije (visoke tehnologije), kako bi se neiskoriateni jadranski prostor valorizirao ne samo kao prirodno bogatstvo, ve i kao proizvodni kapital Hrvatske. U tom kontekstu posebice je zanimljiva pri a [2, 65-66] o prekooceanskom brodu s po etka 1950.-tih, koji je tada smatran umiruim. Naime, sve zna ajnije prognoze govorile su da e biti zamijenjen zra nim transportom, izuzev u slu aju rasutoga tereta. Glavni razlog crnim prognozama bio je u tomu ato je brodarstvo pogreano usmjeravalo svoje napore godinama u pravcu nepostojeih rezultata. Ono je pokuaavalo projektirati i graditi br~e brodove, kao i brodove koji troae manje goriva i imaju manju posadu. Ono se koncentriralo na ekonomi nost brodova dok su u plovidbi na moru ili se nalaze u tranzitu izmeu dviju luka. Rjeaenje je bilo jednostavno: odvojiti ukrcaj od skaldiatenja tereta. Praviti ukrcaj na kopnu, gdje ima dovoljno prostora i gdje se to mo~e izvraiti prije nego brod doe u luku, tako da jedino ato ostaje da se uradi jeste da ve na taj na in pripremljeni teret bude odmah ukrcan i brod mo~e isploviti. Odgovor je pronaen u formuli brodova  roll-on, roll-off i potpuno kontejneriziranih brodova (tj. brodova matica kapaciteta i viae od 6 000 TEU) Rezultati su bili iznenaujui. Teretni pomorski promet uvean je za tridesetak godina gotovo pet puta. Troakovi su smanjeni u prosjeku za 60%. U mnogim slu ajevima vrijeme zadr~avanja u lukama skraeno je za tri etvrtine, a samim tim i zakr enje luka, kao i atete od kraa. Drugi pozitivni u inci na svjetsko gospodarstvo ine se gotovo nemjerljivim. Podsustavi logisti koga sustava pomorskoga gospodarstva Sub-systems of logistic system of maritime industry Slo~eni, dinami ki i stohasti ki logisti ki sustav pomorskoga gospodarstva (cf. shemu 1) predstavlja specifi an dio logisti koga sustava koji ine dva temeljna logisti ka podsustava, i to: logistika proizvodnih grana pomorskoga gospodarstva i logistika uslu~nih grana pomorskoga gospodarstva. Oba podsustava su kao i sam logisti ki sustav pomorskoga gospodarstva sna~no oslonjeni na podsustav logistike odr~ivoga razvoja pomorskoga gospodarstva. Shema 1. Podsustavi sustava logistike pomorskoga gospodarstva Scheme 1. Sub-system of logistic system of maritime industry       - logistika brodogradnje - logistika morskih luka - logistika ribarstva - logistika morskog brodarstva - logistika eksploatacije morskih i - logistika turizma podmorskih sirovina - pediterska logistika - logistika primorske poljoprivrede - osiguravateljna logistika - logistika pomorskog graevinarstva - logistika opskrbe brodova - logistika spaaavanja, tegljenja i dr. pomorsko-lu kih uslu~nih djelatnosti   Logistika proizvodnih grana pomorskoga gospodarstva Logistics of production processes of maritime industry Logistika proizvodnih grana pomorskoga gospodarstva kao slo~eni, dinami ki i stohasti ki podsustava logistike pomorskoga gospodarstva obuhvaa brojne logisti ke fenomene brodogradnje, ribarstva, eksploatacije morskih i podmorskih sirovina, primorske poljoprivrede i pomorskoga graditeljstva. 4.1.1. Logistika brodogradnje Logistics of shipbuilding industry Brodogradnja je tipi an posao krupnoga kapitala, te se ia itavanjem stanja knjige narud~bi mogu "ia itati" i ukupna budua gospodarska kretanja. Takva konstatacija upuuje na veliko zna enje logistike u brodogradnji. Temeljna zadaa logistike brodogradnje ogleda se u dobavi opreme, raznih ureaja, dijelova, materijala i brojnih drugih logisti kih usluga potrebnih prigodom gradnje brodova. Tako logistika brodogradnje svojim aktivnostima izravno pridonosi poveanju vrijednosti broda. No, logistika brodogradnje se ne odnosi samo na novogradnju, ve i na remont i rekonstrukciju brodova. Nadalje, kako sva brodogradiliata osim svojega osnovnoga programa  gradnje brodova imaju i brojne srodne programe, primjerice proizvodnju metalnih konstrukcija, opreme, cjevovoda (...), logistika brodogradnje obuhvaa i te fenomene te tako pridonosi poboljaanju koriatenja kapaciteta i kreiranju optimalnijih uvjeta gospodarenja. Koliko je zna enje proizvodnoga programa brodogradiliata za njegov opstanak i uspjeh na tr~iatu najbolje mo~e posvjedo iti slu aj poljskoga brodogradiliata Szczecina, koje je u odnosu na brodogradiliate u Gdansku bilo manje u "milosti politike", siromaanije, slabije povezano s okru~jem i slabije opremljeno. Specijalizirajui se za proizvodnju manjih kontejnerskih brodova i zahvaljujui blizini njema ke granice brodogradiliate je pronaalo kupce za svoj novi proizvodni program, ostvarivai viaegodianji pozitivan financijski rezultat. Brodogradiliate je zahvaljujui novoj tr~ianoj orijentaciji uspjelo otplatiti vei dio duga od 150 mil. USD, investirati viae od (u razdoblju od 1989. do 1998. godine) 75 mil. USD u novu opremu te postati petim brodoradiliatem po veli ini u svijetu [5, 75]. Logistika brodogradnje u Hrvatskoj ima posebice za zadau osigurati primjerene veze izmeu brodogradiliata i stru nih i znanstvenih institucija pridonosei tako razvoju inicijativa i poticanju postojeih kreativnih snaga, odnosno osiguranju punoga doprinosa svih zaposlenih u brodograevnoj i drugim pomonim industrijama i obrtima. Tako logistika brodogradnje osim konkurentnoga izvoza brodova mo~e pridonijeti i konkurentnijem izvozu kompletnoga know-how. Sukladno tome, temeljna zadaa logistike brodogradnje ogleda se u osiguranju daljnje i stalne ekspanzije izvoza posredstvom pune implementacije individualnoga marketinga te razvijene koncepcije agresivnoga marketinga posebice kod licitacija kada posao dobija najpovoljniji te potrebama i zahtjevima kupaca najprilagoeniji ponua . 4.1.2. Logistika morskoga ribarstva Logistics of fishing industry Neovisno o problemima u kojima se nalazi, hrvatsko morsko ribarstvo jedna je od rijetkih grana u proizvodnji hrane koja ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu. Ribolov, marikultura, promet ribom i njena prerada etiri su temeljna segmenta u kojima logistika mo~e i treba posjpjeaiti efikasnost morskog ribarstva. Logistika morskoga ribarstva treba, prije svega, po konkurentskim cijenama osigurati sirovine za potrebe domae preraiva ke industrije (koja koristi tek treinu svojih kapaciteta), kreirati konkurentne mogunosti za razvitak marikulture te pridonijeti u inkovitijoj i organiziranijoj trgovini ribom i ribljim preraevinama. Poradi toga ato je Jadransko more relativno siromaano ribljim naseobinama ini se primjerenim istai da logistika morskoga ribarstva u Hrvatskoj treba biti u funkciji potpore i razvoja malih ribara i malih ribarskih zajednica, doti no lokalnoga gospodarstva. Sukladno tome, ini se potrebitim posebno osmisliti razvoj marikulture u hrvatskom priobalju za potrebe domae preraiva ke industrije i potrebe turizma, a tek potom i za potrebe stranih kompanija. Nadalje, logistika morskoga ribarstva treba biti i funkciji osmialjavanja u inkovite kontrole ukupnoga ulova ribe kako bi se sprije ilo pustoaenje morskih naselja ribe i eliminirala nelojalna konkurencija gospodarskom ribolovu. 4.1.3. Logistika eksploatacije morskih i podmorskih sirovina The logistics of exploitation of marine and under-water resources More i podmorje predstavljaju zna ajno i plodno polje, te bogato nalaziate maineralnih resursa. Istra~ivanje mora i podmorja kao i eksploatacija mineralnih resursa - nafte, plina, ugljena, pijeska, ruda e, soli, bakra i drugih vrijednih resursa - bila bi i danas }il Vernovska intelektualna gimnastika, da nisu osmialjene i razvijene brojne aktivnosti specijalisti ke logistike. Sukladno tome, temeljna zadaa logistike eksploatacije morskih i podmorskih sirovina ogleda se u ato veoj komercijalizaciji mineralnih resursa mora i podmorja, odnosno njihovom iskoriatavanju po tr~iano prihvatljivim cijenama. Naime, troakovi logisti kih aktivnosti prvi su izdaci i prva stavka, u obra unu izdataka u fiksnu aktivu kompanija koje se bave iskoriatavanjem mineralnih resursa mora i podmorja. O njihovoj veli ini te odnosu isplativih i neisplativih ulaganja u istra~ivanje i iskoriatavanje mora i podmorja ovisi i efikasnost kompanija koje su se orijentirale na takvu vrst poslovanja. Zadaa logistike ogleda se u pronala~enju na ina da se snize troakovi eksploatacije mineralnih resursa mora i podmorja te domaa proizvodnja u ini konkurentnijom, a domai proizvoa i pomjere s praga rentabiliteta ili iz zone gubitka. Ovo je vrlo zna ajno iz razloga ato domaa potra~nja premaauju domau proizvodnju te se sukladno tome ne dovodi u pitanje opravdanost proizvodnje, ve visina troakova po kojoj se domaa proizvodnja odvija. 4.1.4. Logistika primorske poljoprivrede The logistics of marine agriculture Poljoprivrednu proizvodnju karakterizira relativno dug proces proizvodnje, osobito proairenja proizvodnje (~ivih ~ivotinja, vinove loze, maslinika, planta~a smokava ...); jednom zapo eta proizvodnja se ne mo~e u tijeku zna ajnije mijenjati ("ato je zasijano to e biti i po~njeveno") ni po vrsti proizvoda ni po koli ini, no klimatski uvjeti mogu i te kako smanjiti ili dovesti poljoprivrednu proizvodnju do o ekivane, dok tehnoloaki imbenici poradi izra~enoga djelovanja zakona opadajuih prinosa ne mogu zna ajnije u kratkom roku poveati poljoprivrednu proizvodnju. Specifi nosti logistike primorske poljoprivrede proizilaze iz same specifi nosti primorske poljoprivrede, a glavni napori logistike primorske poljoprivrede ini se da trebaju i moraju biti usmjereni na pospjeaivanje mogunosti zalijevanja kultura te njihovu zaatitu od po~ara u vrijeme ljetnjih suaa. Nadalje, uz primjereno organiziranu mre~u obrazovanja za efikasniju proizvodnju domaih autohtonih mediteranskih kultura, uspostavu primjerenoga broja rasadnika za proizvodnju kvalitetnoga sadnoga materijala, staklenika i plastenika za proizvodnju ukrasnoga bilja i sl., logistika primorske poljoprivrede ima za zadau pripomoi osmialjavanju, modernizaciji i okrupnjavanju primorske poljoprivredne proizvodnje, ali i opskrbljenosti lokalnoga stanovniatva i turista brojnim poljoprivrednim proizvodima iz kopnenih podru ja. 4.1.5. Logistika pomorskoga graditeljstva The logistics of marine construction Specifi nosti logistike pomorskoga graditeljstva proizilazi iz: 1) specifi nosti pomorskoga graditeljstva, 2) specifi nih zahtjeva za projektiranje pomorske i lu ke infrastrukture (dimenzije, optereenja, opskrba, polo~aj, dubina vode, iskopi i nasipi ...) i 3) specifi nosti graditeljskog i instalacijskog materijala, ali i opreme koja se koristi prigodom gradnje morskih luka, svjetionika, nadmorskih mostova, postavljanja podmorskih kablova, vodovoda, naftovoda i plinovoda (...). Temeljna zadaa logistike pomorskoga graditeljstva osim pravodobne opskrbe gradiliata opremom, reprodukcijskim materijalom i ogovarajuim ljudskim potencijalom gradiliata, ogleda se i u terminiranju o ekivanih prekida radova (tijekom turisti ke sezone), reguliranju prometa tijekom izvoenja radova, uklanjanju i saniranju posljedica neo ekivanih prekida radova (vanjskih iznenadnih uzroka, poplava, po~ara, ali i problema vezanih uz financiranje), izboru odgovarajuih prometnih sredstava na gradiliatima, uspostavi komunikacija na gradiliatima (...), a napose osiguranju efikasne veze izmeu morskih i kopnenih infrastrukturnih i suprastrukturnih sredstava. Logistika uslu~nih grana pomorskoga gospodarstva Logistics of services of maritime industry Logistika uslu~nih grana pomorskoga gospodarstva kao slo~eni, dinami ki i stohasti ki podsustav logistike pomorskoga gospodarstva obuhvaa brojne logisti ke fenomene morskih luka, morskoga brodarstva, primorskoga turizma, pomorske apedicije, pomorskoga osiguranja, spaaavanja, opskrbe brodova (...). 4.2.1. Logistika morskih luka Logistics of sea ports U suvremenim i prosperitetnim lukama logistika predstavlja jedan od temeljnih imbenika privla enja prometa, poveanja prihoda, daljnjega napretka i joa vee konkurentske sposobnosti. Logistika morskih luka se bavi iznala~enjem primjerenih rjeaenja pred zahtjevima prijevoznika, vlasnika robe i okoliaa. Ti zahtjevi mogu se sa~eti u zadovoljavajuoj prostranosti lu koga akvatorija, zadovoljavajuem pristupu luci, visokoj razini tehni ke opremljenosti, primjeni suvremenih ukrcajno-iskrcajnih tehnologija, dobroj pripremi za ukrcaj i brzi iskrcaj ili prekrcaj, zadovoljavajuim skladianim prostorima, suvremenim univerzalnim i specijaliziranim terminalima te razvijenosti brojnih drugih funkcija koje se mogu svrstati u logistiku. Zna enje logistike morskih luka o ituje se u njezinu doprinosu sni~enju ukupnih troakova pomorskih prijevoza i omoguavanju poveanja propusne moi luka, koje su oduvijek bile, i ostale, karika koja predstavlja usko grlo kretanja robe izmeu proizvoa a i potroaa a. 4.2.2. Logistika morskoga brodarstva Logistics of maritime shipping industry Temeljna zadaa logistike morskoga brodarstva je zadovoljiti raznovrsnu i po opsegu promjenjivu i ekonomskom obilje~ju elasti nu potra~nju za pomorskim prijevozom. Propast najveega hrvatskoga brodara "Croatia Line"- Rijeka, kao i nestanak nekih drugih domaih brodara s turbulentnog tr~iata morskoga brodarstva ne umanjuju va~nost morskoga brodarstva i logistike morskoga brodarstva, ve ukazuju na potrebitost druk ijega promialjanja hrvatskoga morskog brodarstva. Zbog razuenosti hrvatske obale posebno zna enje treba pridati logistici linijskog putni kog brodarstva, a u funkciji efikasnog povezivanja otoka i obalnoga podru ja. `to se ti e logistike teretnoga brodarstva do njegovo potpune konsolidacije najrentabilnijim se ini odr~avanje "feeder servisa" od Rijeke do va~nijih prekrcajnih centara u lukama Mediterana uz ticanje luka Duress u Albaniji, Bar u Crnoj Gori i luke Plo e. Iako su te luke od opeg zna aja za rasuti i generalni teret, bitno je istaknuti da se svi viae razvija i kontejnerski promet. 4.2.3. Logistika turizma Logistics of tourism Turizam u gospodarstvu Republike Hrvatske zauzima zna ajnu poziciju, jer veliki dio podru ja na kojima su ograni ene i/ili naruaene druge razvojne mogunosti neprijeporno raspola~e povoljnim prirodnim uvjetima za razvijanje turizma. Tako se turizam pozicionira kao jedna od prioritetnih grana hrvatskoga narodnoga gospodarstava koja posjeduje komparativnu prednost u usporedbi s meunarodnim okru~jem. Izostanci turizma kao panaceje za ratom upropaateno narodno gospodarstvo pripisuju se ponajprije injenici da je turizam gospodarska grana koja ima visoku elasti nost reagiranja na ratne i druge nestabilnosti u podru ju. Logistika turizma odnosi se na fenomene turisti ke infrastrukture (izgradnju smjeatajnih kapaciteta hotela, kampova, privatnih pansiona, sportskih terena, komunalnih objekata i sl.), prometne infrastrukture (moderne cestovne prometnice, zra ne luke, plovne putove, morske luke, marine, pjeaa ke i biciklisti ke staze & ), prometne suprastrukture i gospodarske infrastrukture (rent a car, rent a boat, informacijski punktovi, specijalizirane trgovine& ). Logistika turizma u funkciji nauti koga turizma, kruzing turizma, organizacije turisti kih putovanja, organiziranja prihvata turista, transfera, informiranja, opskrbljivanja, sportskih aktivnosti, animacije, izleta i sl., treba biti metom stalnih kvalitativnih poboljaanja, kako bi se ponudio konkurentan turisti ki proizvod. 4.2.4. `pediterska logistika Forwarding logistics `pediterska logistika smjestivai se u okrilju tercijarne logistike direktno i veoma intenzivno participira svojim aktivnostima u brojnim vrstama specijalisti kih logistika, odnosno logisti kih podsustava pospjeaujui njihovu efikasnost i efektivnost, ostvarujui tako svoju temeljnu gospodarsku zadau posredstvom velikih, srednjih i malih apediterskih poduzea koja osim klasi nih apediterskih usluga pru~aju i sve vei broj logisti kih usluga. To zna i da su apediterska poduzea kao specijalisti za organizaciju otpreme, dopreme i provoza robe zainteresirana za kontinuirano airenje lepeze svojih poslova kako bi cjelokupni proces od to ke isporuke do to ke primitka bio obavljen na brz, siguran, stru an i ekonomi an na in. Neprijeporno je da pojam apediterske logistike kao aktivnosti, osim aktivnosti klasi ne apedicije i klasi noga apeditera (a to su svi temeljni, odnosno osnovni i specijalni apediterski poslovi), obuhvaa i odreene logisti ke aktivnosti, primjerice: specifi ne uslu~ne djelatnosti u proizvodnji, preradi, doradi, obradi, odr~avanju sredstava za rad, pakiranju, signiranju, slaganju, vaganju, mjerenju tereta, ukrcaja (utovara), iskrcaja (istovara), prekrcaja (pretovara), tramakanja, skladiatenja predmeta prometovanja, paletiziranje robe (tj. formiranje paleta), zatim punjenja i pra~njenja kontejnera i prijevoznih sredstava, nadalje fumigaciju, deratizaciju, dezinsekciju, posredovanje (kao prometni i agenti druge vrste), osiguranje, carinjenje, kupoprodaju, distribuciju, marketing, menad~ment, kalkulacije, financiranje, kontroling, (...), praenje izvraavanja odreenih aktivnosti, pravnoekonomsko reguliranje odnosa izmeu brojnih sudionika u logisti kim procesima (...). 4.2.5. Osiguravateljna logistika Logistics of shipping insurance logistics Zahvaljujui povoljnom zemljopisnom polo~aju, Hrvati su kao i drugi narodi na obalama Sredozemlja odr~avali brojne trgoga ke, pomorske i druge veze te su se ve zarana sreli s pojmom i potrebom osiguranja. Zadaa osiguravateljne logistike ogleda se u uspostavi takve mre~e osiguravajuih tvrtki - po broju, sastavu i veli ini, koja e biti u stanju po konkurentnim troakovima pokriti rizike kojima su izlo~eni graani i brojni poslovni pothvati pomorskoga gospodarstva, ali i iste slijediti u njihovim poslovnim aktivnostima temeljem aktivnijega plasiranja vlastitoga slobodnoga kapitala. Da bi se takva mre~a osiguravatelja i razvila za potrebe pomorskoga gospodarstva neophodno je razviti primjerenu suradnju izmeu osiguravajuih tvrtki i velikih domaih tvrtki - posebice onih izvozne profilacije, osiguravajuih tvrtki i domaih prijevoznika, prometnih agenata, apeditera (...). Upravo kroz razvijanje takve suradnje posti~u se dvostruki pozitivni u inci: 1) smanjuju se troakovi osiguranja, i 2) proairuje se pokrivenost rizika. Najva~niji segment osiguravateljne logistike pomorskoga gospodarstva zasigurno predstavlja pomorsko osiguranje, doti no osiguranje pomorskih brodova, osiguranje robe u pomorskom prometu, osiguranje robe u meunarodnom multimodalnom prijevozu  ako u tom prijevozu sudjeluju pomorski brodovi, osiguranje brodova u izgradnji, osiguranje kontejnera, osiguranje odgovornosti pomorskih vozara, osiguranje odgovornosti brodopopravlja a, osiguranje vozarine i drugih interesa. Sukladno tome, osiguravateljna logistika pomorskoga gospodarstva predstavlja jedan od temeljnih preduvjeta za uspostavu "mirnoga sna" na tr~iatu pomorskoga gospodarstva, jer "samo u mirnim morima obale cvatu". 4.2.6. Logistika opskrbe brodova Logistics of shipchandlers Logistiku u vezi s u inkovitoau broda, kao reprezenta morske karike u lancu svjetske trgovine treba definirati i s motriata opskrbe broda i njegove posade. Naime, da bi brod uope zapo eo putovanje potrebno je poduzeti brojne logisti ke aktivnosti s ciljem njegove opskrbe gorivom, mazivom, uljem, vodom, hranom i ostalim brodu i posadi potrebitim potrepatinama. Logistika opskrbe broda pru~a brojne usluge korisnicima za potrebe broda, posade i tereta te tako izravno pridonosi unaprjeivanju logisti kih aktivnosti luka i njihovom konkurentskom profiliranju. 4.2.7. Logistika spaaavanja Salvation logistics Spaaavanje ljudskih ~ivota i imovine, pru~anje hitne medicinske i prve pomoi, preventivna zaatita od po~ara i njegovo gaaenje, radiogonimetriranje plovila u opasnosti u pravilu su prve aktivnosti logistike spaaavanja. Logistika spaaavanja obuhvaa i funkcije kontrole, osmatranja, prihvata brodova u opasnosti, meteoroloakoga javljanja i sl. No, kako more i morska obala imaju gospodarsku, druatvenu i kulturnu vrijednost te veliko zdravstveno zna enje, odr~avanje ekoloake ravnote~e, odnosno o uvanje mineralnih resursa mora i podmorja postaje sve viae dominirajuom funkcijom logistike spaaavanja. Uklanjanje one iaenja zbog ispuatanja otpadnih i drugih tvari s brodova i zrakoplova, one iaenja kao posljedica istra~ivanja i iskoriatavanja morskoga dna, one iaenja s kopna, one iaenja usljed pomorskih havarija, uklanjanje algi nametnika aktivnosti su logistike spaaavanja ija je zadaa eliminiranje i/ili saniranje atetnoga djelovanja one iaenja i "nametnika" na razvoj flore i faune mora i podmorja, zdravlja ljudi, ometanja pomorskih aktivnosti posebice ribarstva, pogoraanja kvalitete morske vode (...). Povezivanje razvojnih centara primorske i kontinentalne Hrvatske s razvojnim centrima srednje i jugoisto ne Europe The connection of Croatia's marine and continental development centres with central Europe's and south-east Europe's development centres Da bi se deblokirali aktivni maritimni imbenici gospodarskoga rasta i razvoja nu~na je izgradnja logisti ke mre~e pomorskoga gospodarstva koja e se otrgnuti pogledima iz u~ega i airega kontinentalnoga podru ja, odnosno njihovoj potrebi za "izlazom na more". Takav pristup razvoju zahtijeva okretanje samopodr~avajuim imbenicima gospodarskoga rasta pomorskoga gospodarstva i stavljanja u prvi plan onih grana pomorskoga gospodarstva koje zahtijevaju najmanje dr~avnih sredstava, a istodobno predstavljaju sna~an oslonac samozapoaljavanju i razvoju poduzetni kih ideja i inicijativa. To ne zna i da dr~ava ne treba pomoi va~ne proizvodne grane pomorkoga gospodarstva, no ideje po kojima oto ani trebaju stizati na posao na kopno brzim brodovima za 15 do 30 minuta, odnosno po kojima se rjeaavanje problema pomorskoga gospodarstva svodi na veze otoka s kopnom ne nude ni kratkoro no, ni dugoro no rjeaenje problema. Rjeaenje problema je u razvijanju primorskom gospodarstvu imanentnih gospodarskih djelatnosti oslonjenih na autohtone ljudske potencijale. Osposobljavanje samopodr~avajuih imbenika rasta pomorskoga gospodarstva zna i osposobljavanje cjelokupnoga hrvatskoga gospodarstva za uspjeanije i cjelovitije uklju ivanje u regionalne i globalne gospodarske tokove. Pomorsko gospodarstvo je u najveoj mjeri izlo~eno utjecajima svjetskoga tr~iata i meunarodnoj konkurenciji pa se njegovim razvojem razbijaju ne samo nacionalni, ve i regionalni imbenici blokiranja razvoja, a cjelokupni nacionalni prostor do~ivljava kao dio inkluzivnoga globalnoga svjetskoga prostora. Da bi pomorsko gospodarstvo pridonijelo ubrzanju razvoja cjelokupnoga narodnoga gospodarstva, njegovoj prepoznaljivosti u globalnim procesima i njegovom konkurentskom profiliranju potrebno je da se udio pomorskoga gospodarstva u bruto domaem proizvodu Republike Hrvatske kree u rasponu od 15% do 20%. Izgraivanje logisti ke mre~e pomorskoga gospodarstva otvara brojna pitanja i postaje preduvjetom valorizacije hrvatskoga prometnoga i gospodarskoga prostora. Rije  je prije svega o osmialjavanju i razvijanju logisti ke mre~e koja e biti jamcom br~ih i kvalitetnijih tokova roba, ljudi i ideja, inter i intra nacionalnoga i regionalnoga gospodarskoga sustava, i to tako, da se sav prometni i gospodarski sustav dr~ave referira prema pomorskom gospodarstvu i preko njega uklju i u inkluzivni globalni gospodarski sustav. Poradi toga, ali i iz razloga ato je specifi nost hrvatskoga prostora u tome ato se gotovo sav sastoji od magistralnih pomorskih, kopnenih, rije nih i zra nih putova, efikasna logisti ka mre~a referira Hrvatsku kao distribucijsko i logisti ko srediate meunarodne trgovine za potrebe dr~ava srednje i jugoisto ne Europe. No, kako takva logisti ka mre~a zahtjeva komplementarnu i harmoniziranu logisti ku infrastrukturu i suprastrukturu s u~im i airim kontinentalnim zaleem, ini se primjerenim najprije temeljem povezivanja razvojnih centara primorske i kontinentalne Hrvatske razviti integralnu cjelinu kako bi prostorno i gospodarski cjelovita Hrvatska (uz minimum konfliktnih interesa) uklju ila i iskoristila sve postojee resurse i ljudske potencijale. Sukladno tome, ini se primjerenim istaknuti da upravo o razvijenosti pomorskoga gospodarstva ovisi i povezanost primorske i kontinentalne Hrvatske, a time i Hrvatske i srednje i jugoisto ne Europe. Razvojem logisti kih aktivnosti pomorskoga gospodarstva, odnosno povezivanjem razvojnih centara primorske i kopnene Hrvatska s razvojnim centrima zapadne, srednje i jugoisto ne Europe, Mediterana i svijeta hrvatsko narodno gospodarstvo se osposobljava za efikasno su eljavanje s izazovima tr~iane ekonomije i globalizacije, kreiraju se zdravi i konkurentni temelji za gospodarski rast, izgrauje se optimalna struktura narodnoga gospodarstva, komparativne prednosti postaju temeljem konkurentnih prednosti dr~ave, osigurava se puna mobilnost faktora proizvodnje, privla e se i usmjeravaju investicije u zajedni ke projekte airega regionalnoga zna enja ime se osigurava i njihova isplativost, kreiraju se stabilna gravitacijska podru ja i razvijaju partnerski odnosi po na elu "Partnerstvo za profit" s dr~avama u okru~ju, u inkovitije se iskoriatavaju i rasporeuju postojei ljudski potencijali te stvara "armatura" pomorskoga gospodarstva za du~e razdoblje. Zaklju ak Conclusion Pomorsko gospodarstvo nije u stanju bez izravne i/ili neizravne dr~avne pomoi ubrzati vlastiti razvitak, pa tako ni zna ajnije pridonijeti gospodarskom razvitku narodnoga gospodarstva u cjelini. Svidjela se takva injenica nekome ili ne, ona upuuje na nu~nost uplitanja dr~ave (doziranu pomo) kako bi se povratio izgubljeni evolucijski kontinuitet te osigurali zdravi i provjereni temelji za gospodarski rast, a time i izgradilo otvoreno, fleksibilno, dinami no i na tr~iane turbulencije otporno hrvatsko narodno gospodarstvo. Sna~nim zaokretom k pomorskom gospodarstvu, doti no davanjem prioriteta proizvodnim i uslu~nim djelatnostima pomorskoga gospodarstva, pomorsko gospodarstvo moglo bi biti paneceja, a ne "prokletstvo" hrvatskoga narodnoga gospodarstva u cjelini. Tranzicija hrvatskoga narodnoga gospodarstva ne mo~e se u inkovito zavraiti po hrvatske graane, ako se Hrvatska ne okrene onim gospodarskim aktivnostima po kojima je poznata u globalizacijskom prostoru. To zahtijeva da nositelji dr~avne vlasti izmjene svoj pristup spram pomorskoga gospodarstva te da zamjenik ministra za gospodarstvo bude izravno zadu~en i odgovoran za djelatnosti pomorskoga gospodarstva. Samo na takav na in mo~e se osigurati rastui izvoz po konkurentnim cijenama (a ne izvoz po svaku cijenu), koji se hrvatskome narodnome gospodarstvu namee kao conditio sine qua non. Koncepcija i strategija takvoga pristupa usmjerena je k iskoriatavanju vlastitih resursa i potencijala kao temeljnoga imbenika za izlazak na dobri krug razvoja, izlaganju cjelokupnoga hrvatskoga gospodarstva utjecajima svjetskoga tr~iata kako bi se ono konkurentski profiliralo i afirmiralo, usklaivanju regionalnih interesa i promoviranju pomorskoga gospodarstva kao propulzora kopnenoga dijela hrvatskoga narodnoga gospodarstva. Logistika pomorskoga gospodarstva kao slo~eni, dinami ni i stohasti ni logisti ki sustav obuhvaa brojne logisti ke fenomene proizvodnih i uslu~nih grana pomorskoga gospodarstva. Sukladno tome, razlikuju se dva temeljena podsustava logistike pomorskoga gospodarstva: 1) logistika proizvodnih grana pomorskoga gospodarstva  obuhvaa logistiku brodogradnje, logistiku ribarstva, logistiku eksploatacije morskih i podmorskih sirovina, logistiku primorske poljoprivrede, logistiku pomorskog graditeljstva, i 2) logistika uslu~nih grana pomorskoga gospodarstva  obuhvaa logistiku morskih luka, logistiku morskoga brodarstva, logistiku turizma, apeditersku logistiku, osiguravateljnu logistiku, logistiku opskrbe brodova, logistiku spaaavanja (...). Logistika pomorskoga gospodarstva postala je preduvjetom mobilnosti i konkurentnosti faktora proizvodnje na globalnom tr~iatu, omoguivai njihovu pribavljivost, kombiniranje i udru~ivanje unutar inkluzivnoga svjetskoga gospodrskoga sustava. Takvu konstataciju potvruje i injenica da se je broj izmanipuliranih TEU u sjvetskim lukama u razdoblju od 1985. do 1995. godine udvostru io, a da se do 2005. godine planira njihovo utrostru enje. Logistika, openito pa tako i logistika pomorskoga gospodarstva nije magi ni atapi koji mo~e premostiti sve proturje nosti rasta i razvoja pomorskoga gospodarstva, ali logistika pomorskoga gospodarstva predstavlja bitnu pretpostavku za racionaliziranje i objektiviziranje procesa gospodarenja pomorskim djelatnostima. Sukladno tome, logistici pomorskoga gospodarstva se ne mo~e i ne smije zanijekati razvojna komponenta, kao niti va~nost koju ona ima za pomorsko gospodarstvo u cjelini. Literatura References [1] Buli, A.: Prikaz stanja i projekcija razvoja sustava pomorskog gospodarstva, Zbornik radova Pomorskog fakulteta Rijeka, 7/2 1993. [2] Drucker, P.: Inovacije i poduzetniatvo, Globus, Zagreb, 1992. [3] Mihailovi, K.: Regionalna stvarnost Jugoslavije, Ekonomika, Beograd, 1990. [4] Singleton, F.: The Economic background to Tension between the Nationalities in Yugoslavia, Probleme des Industrialismus in Ost un west, Gnter Olzog Verlag, Mnchen  Wien, 1972. [5] Washed up, The Economist, July 11th-17th, London, 1998. [6] Zelenika, R.: Prometni sustavi  Tehnologija-Organizacija-Ekonomika-Logistika-Menad~ment, Ekonomski fakultet Sveu iliata u Rijeci, Rijeka 2002. [7] }uvela, I.: Koncepcija i strategija razvitka pomorskog gospodarstva Hrvatske, Pomorski zbornik 38, Druatvo za prou avanje i unapreenje pomorstva Republike Hrvatske, Rijeka, 2000., str. 11  59.  RATKO ZELENIKA, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Rijeci  DU`AN RUDI, docent, Prometni odjel, Veleu iliate u Rijeci  DRAGO PUPAVAC, profesor }eljezni ko-tehni ke akole u Moravicama  Sudjelovanje pomorskoga gospodarstva u bruto domaem proizvodu Hrvatske smanjilo se na ispod 5%, u broju zaposlenih na oko 6%, a u ukupnim investicijama na svega 3,5%.  U SAD koncem 90-tih godina viae od 5 500 osiguravajuih kompanija nudilo je airoku lepezu polica i usluga osiguranja. Neke od velikih kompanija prodavale su virtualno svaki mogui tip osiguranja na tr~iatu. Manje kompanije se specijaliziraju za specifi no zemljopisno podru je ili vrstu osiguranja. U 1997. godini viae od 300 kanadskih kopmanija prodavalo je neki od tipova osiguranja.  HYPERLINK "http://www.encarta.msn.com" http://www.encarta.msn.com. Danas se u Republici Hrvatskoj poslovima osiguranja bavi viae od dvadeset osiguravajuih tvrtki. LOGISTIKA USLU}NIH GRANA POMORSKOGA GOSPODARSTVA LOGISTIKA PROIZVODNIH GRANA POMORSKOGA GOSPODARSTVA LOGISTIKA POMORSKOGA GOSPODARSTVA LOGISTIKA ODR}IVOGA RAZVOJA POMORSKOGA GOSPODARSTVA ,.VXL"=l!\%8(:(>(((((:<IIXbJcVccc(((-.$^a$$ & Fa$$a$$`a$$a$$`a$?FfH.\/12::\;;<JKUbbJcc@gBgghh!h"h#h(h$a$$^a$ $h^`ha$$ & Fa$$`a$$ & Fa$(h*h+h/h0h1h4h5h8h9hhhiXiinjk lllllll ll$ & Fa$$a$^^ll@o|ooF}xzăxzbRT ^`^$`a$ $^`a$ `bT^`^ xprDFbVrX(2(88??8@:@@@6A8ABBEEEEEüjU jU j0JUCJj0JCJU6CJmHsHj0JCJUmHsHmHsHCJ CJmHsH5CJ5CJmHsHD^L\^ :xprDF^ $ 3`a$ $^`a$$^a$$`a$$ & Fa$`bTVrB VXl+8$8^8a$ $h^`ha$$ & Fa$$`a$$a$88889r:;<< >?8@@6ABFFHGJGGGGGbHdHfHhH$a$$^a$EFFFHGJGGGGGbHfHhH CJmHsHmHsH jU0J / =!"#$%DyK http://www.encarta.msn.comyK 8http://www.encarta.msn.com/ i0@0 Normal_HmH sH tH 8@8 Heading 1$@& CJmHsHJ@J Heading 2$$@&`a$5CJmHsHB@B Heading 3$$@&^a$5CJJ@J Heading 4$$h@&^`ha$5CJ<A@< Default Paragraph FontFC@F Body Text Indent$`a$CJ.@. Footnote Text8&@8 Footnote ReferenceH*8B@"8 Body Text$a$ CJmHsHVS2V Body Text Indent 3$e`ea$CJ\mHsH.U@A. Hyperlink >*B*phRR@RR Body Text Indent 2$`a$ CJmHsH+Bz%q~En2g~2g~b-D 5=  l q ~ kb,L,p#&R+11#2^244]44444444444444444K555+66*7P7Q7R7T7W7X7Y7Z7778979?CC,CVCHHHINNNNsTtTTTGYHYyYYZZZ[^^_P_McNcgccii i@ioopDpvvwBwtyuyyy~~~~ k2 @ӞƟZ!#$FG{0000000 0 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0  0 0 0 0  0  0  0 0 0  0 0 0 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0 0 @0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  01 00000000000000000000000 0(0000000000000000000000000000000 08000000 00000000000000@0@0@0 00000000 0EhH.(hl8hHfH7X8@6(  H  #  H  #  H  #  B    NB  S DNB  S DNB  S DNB  @ S DNB   S DNB  @ S DTB   c $D TB   c $D HB  C D NB  S D NB  S DTB  c $D1TB  c $DԔTB  c $DԔ B S  ?444444444444444R7T7U7~iy# t t) <t 55t 5) tI&I&tI&trt*t*tt y#I&t 5t|t|t) n9t 5<) <t9<I&<t  %&+D45= l ~  jk,12=>ILWXcdmnxy#$,-/0;<CDEFNOXY`aghijnqz{op##$$z%|%,,,,,,,-- - - ------ -!-(-)-4-6-<-?-F-G-O-P-V-X-^-_-e-f-k-l-v-{-}------------------------------.... . ........ .'.(.,.-.2.3.8.9.?.@.A.B.G.H.M.N.T.].j.k.m.n.z.{.......................................// ////// /!/&/(/,/-/0/1/9/:/B/C/D/E/I/P/T/U/]/^/c/d/h/i/m/n/r/u/y/{///////////////////////////////////////////////00 0 0000102030:0;0L0M0T0V0X0Z0a0b0h0i0s0t0u0v0z0{0}0000000000000000000000000000000000111111!1"1-1.15161A1D1J1K1S1T1V1W1Y1^1g1k1p1q1t1u1v1w111111111111111111111111111111111"2^2e2g2B3C3O3P33344g444444444445555.57585?5@5J5S5\5]5j5k5r5s5t55555555555555555556 6!6*636<6=6F6G6U6g6p6q6x6y667 7 777 7!7"7+7:7;7C7D7O7Z777384899+;,;CC+C8CHHHIqIsIqKtKNNNNOOQQsTtTTTUUGYHYxYYZZZ[^^_(_aabaMcNcgcqccccccccccccccccccccccccccccccccdd d ddddd#d$d0d1d:d;dDdEdNdOdWdXdZd[dedfdmdodsdwd~ddddddddddddddddddddddddddddde eeee!e"e)e*e-e.e6e7e9e:e?e@eKeLeSeTe`eaejenexeyeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeff ffffff'f(f6f8fAfBfMfNfXfYf_fafhfjfsftf|f~fffffffffffffffffffffffffffffffgg gggggg,g-g2g7g?g@gNgOgPgQg\g]gkgggggggggggggggggggggggg h hhhh!h.h/h7h8h?hAhJhLhXhZhhhjhshth~hhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhiii i ii*i@iKiLiUiVi`ifiminixiyiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiijj j jjj j!j+j,j-j.j9j;jFjGjKjLjQjRjZj[jfjgjmjnjyjzjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjkkk k k k kkk!k"k%k&k2k3k5k6kBkCkJkLkSkTkUkVk]kckqkrktkukkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkllllllll$l%l'l(l*l+l0l1lm@mGmImOmQmWmYmcmdmmmnmpmqmtmvmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmn nnnn n-n4n6n8nBnCnInLnQnRnZn[n\n]ngnhnrnsntnunnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnooooo,o6o8oCoEoQoSo]ofonooozo{ooooooooooooooooooooooo pDpqqrtstvvw4wAwBwtyuyyy}}~~~~~   ce@AӞԞƟǟZ[ !3;<DEGHRS\_e}ѡҡסڡ %&./7;=>CJOPZ[]^ajqrȢɢҢӢ٢ڢܢݢ  !*+-.78=>DISTVW^`efosģʣˣϣУңף[`fopyz"$EGzD 45<l p q } ~ jkab+,KL+,op"&#&Q+R+X---U.k.m.../ //00001q1t1111"2^244\4]4g44455S5\5555536<67 7+737X7Y7Z77788996979??CC+C8CUCVCHHHINNNNrTtTTTFYHYxYYZZZ[[[^^_(_O_P_LcNcfcqccccddeeffii*i?i@ijo pDpvvwBwsyuyyy~~~~~ jk12 ?@ҞӞşƟYZ ! ģʣ"$EGz333333333333333333333333333333 Drago PupavacC:\My Documents\rudico2.doc Drago PupavacC:\My Documents\rudico2.doc Drago PupavacKC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of rudico2.asd Drago PupavacC:\My Documents\rudico2.doc Drago PupavacKC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of rudico2.asd Drago PupavacKC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of rudico2.asd Drago PupavacKC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of rudico2.asd Drago PupavacKC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of rudico2.asd Drago PupavacC:\My Documents\rudico2.doc Drago PupavacC:\My Documents\rudico2.docSOf0qI[3ye"(Hm#B89]p9p)NP^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^ ^ ^^ `OJQJo( ..^.`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o nn^n`OJQJo(88^8`o(.0^`0o(..0^`0o(...^`o(.... ^`o( ..... p`p^p``o( ......   ^ `o(.......   ^ `o(........ @ @ ^@ `o(.........55^5`o(.^`. L ^ `L.  ^ `.xx^x`.HLH^H`L.^`.^`.L^`L.^`CJOJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o ^`OJQJo( X X ^X `OJQJo( (#(#^(#`OJQJo(o %%^%`OJQJo( ((^(`OJQJo( ++^+`OJQJo(o h.h.^h.`OJQJo(^`CJOJQJo(q ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o ^`OJQJo( X X ^X `OJQJo( (#(#^(#`OJQJo(o %%^%`OJQJo( ((^(`OJQJo( ++^+`OJQJo(o h.h.^h.`OJQJo(I[3]p"(SO)Nm#B                !t        fX                 Z        D1oА!@X7X7شjX7X7~ ~~3~4J6J7JCJHJ_JcJJJJJJJ~000 @00<0f0@0j0l000000:0<0@0B0F0HUnknownG:Times New Roman5Symbol3& :Arial?5 :Courier New;Wingdings"qh fEi92O܄D!20d)2QDr Drago Pupavac Drago Pupavac Oh+'0t  0 < HT\dlDrrDrago PupavacoragragNormaluDrago Pupavaco57gMicrosoft Word 9.0@S%@rj@Vs`O܄ ՜.+,D՜.+,< hp   ZTS-MoraviceeD) Dr Title 8@ _PID_HLINKSAp73http://www.encarta.msn.com/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FBA}`Data 1Table(`WordDocumentbSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPoolBA}`BA}`  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q