Naslov
Uvijeni prijekor učitelju: Halerov kročeanizam u radu o Leopardiju
(An Oblique Reproach to the Master: Haler's Croceanism in his essay on Leopardi)

Autori
Čale, Morana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Hrvatsko-talijanski književni odnosi. Knjiga VIII,

Urednik/ci
Zorić, Mate

Izdavač
Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2002

Raspon stranica

ISBN
953-175-171-4

Ključne riječi
polemika protiv dogmatizma Croceove estetike izraza
(polemical discussion of the dogmatism of Croce's aesthetics of expression)

Sažetak
Po mišljenju hrvatske književne kritike, Halerov pristup hrvatskim piscima što ih je proučavao dosljedno primjenjuje temeljne postavke Croceove estetike izraza ili intuicije. Ta se dosljednost podjednako očituje u Halerovim studijama o Vittoriji Aganoor, Pascoliju i D'Annunziju. Međutim, u Halerovu članku o poeziji Giacoma Leopardija Croceovo se ime ne spominje, premda se modaliteti argumentacije, analize i vrednovanja načelno ne razlikuju od tipičnoga Croceova obrasca, koji uključuje niz navoda pojedinih dijelova proučavanoga teksta odnosno njihovih parafraza, kojima kritičar pokazuje empatiju između vlastite i pjesnikove subjektivnosti, te, kao što su zapazili već i Croceu suvremeni kritičari, ushićene usklike kojima se izdvojene sintagmatske ili metričke čestice teksta vrednuju poglavito na temelju osobitosti slika koje prevode dotične sadržaje, što ih Croce i njegovi sljedb enici određuju epitetima kao što su "univerzalno", "kozmičko", "uzvišeno", "lirsko", "plastično prikazano" i sl. Kako Halerov napis o Leopardiju potječe iz 1924, godine koja slijedi nakon objavljivanja Croceova eseja o Leopardiju u slavnoj knjizi Poesia e non Poesia (Bari, 1923), koji se prethodno pojavio i u časopisu Critica (1922), pa ga je Haler zacijelo morao poznavati, činjenica da se sudovi talijanskoga i hrvatskoga kritičara stubokom razlikuju nagoviješta Halerovu potrebu da se distancira od Učiteljeva stava i da Leopardijevo pjesništvo procjenjuje samostalno, s prešutnim osporavanjem prema Croceovu postupku, koji grubim biologizmom i biografizmom krši vlastite proklamirane zasade svoje estetičke koncepcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA