Naslov
O USTAVU, RODE, DA TI POJEM: NEIZVJESNOST EVOLUCIJE USTAVNE VLADAVINE NAKON NAVRŠENJA 30 GODINA USTAVA RH
(ON THE CROATIAN CONSTITUTION: UNCERTAINTY OF CONSTITUTIONAL GOVERNANCE AFTER THE 30TH ANNIVERSARY OF THE CONSTITUTION OF THE REPUBLIC OF CROATIA)

Autori
Barić, Sanja

Izvornik
Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske (1849-0778) XII (2021), 1.; 1-20

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
ustavna demokracija ; Ustav RH ; Ustavni sud RH ; predgrađansko društvo ; pretpolitičko stanje svijesti
(constitutional democracy, Constitution of the Republic of Croatia, Constitutional Court of the Republic of Croatia, pre-civil society, pre-political state of consciousness)

Sažetak
Ustavna demokracija opis je, obilježje, ali „i počelo, i cilj“ suvremenih država civilizacijskoga kruga kojem RH pripada. Sama demokracija kao oblik vladavine u idealnom je slučaju asimptotski proces stalna usavršavanja. Isto vrijedi i za ustavnost. Dakako, ti procesi nipošto nisu ireverzibilni. I dok je u suvremeno doba u biti nemoguće povući potpun i oštar rez između pridjeva i imenice spomenute sintagme „ustavna demokracija“, namjera je ovog rada promotriti prevladavajuće procese razvoja ustavnosti u našoj državi kako bismo upozorili na prijeteće točke, ali i na važne potencijale za buduća postupanja državnih tijela i samih građana. Identifikacija problema u svojevrsnom Dunning- Kruger sindromu pretpolitičkog stanja svijesti znatna dijela društvene potke u RH čini evoluciju ustavne vladavine osobito kompleksnom i nipošto izvjesnom. Dopuštamo si blag optimizam s obzirom na dosadašnje korake te podsjećanje na to da demokratski i ustavni procesi općenito nisu linearni. Ipak, stanje opasne stagnacije i zaglavljenost u glibu koruptivno- klijentelističkog mentaliteta nalaže ozbiljan i interdisciplinarni pristup svladavanju problema. Osnovno je pitanje ovdje kako ustavno pravo može doskočiti rečenim izazovima te koji su potrebni i mogući koraci u tom smjeru. U radu prvo analiziramo stvarnu vrijednost konstitucionalizma u našoj državi, i to preko njegova pozitivnog i negativnog naboja. Potom upozoravamo na uzroke identificiranih izazova koje nalazimo u stanju hrvatskoga društva i u refleksiji takva stanja u nedavnom djelovanju najviših državnih institucija. Ističemo bitnost preuzimanja institucijske i građanske odgovornosti. Imajući u vidu notornu potrebu ustavne revizije, fokusiramo se na formativno-edukativni potencijal budućega ustavotvornog procesa. Ustav bez odgovarajućeg stupnja internalizacije državnih tijela i građana ne može živjeti. Odgoj i obrazovanje za ustavnu demokraciju ostaju kamen temeljac funkcionirajućega društva. Na kraju predlažemo i dodatan sinergijski angažman sveučilišne zajednice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA