Pregled bibliografske jedinice broj: 1174436
Što je ostalo od „Kolijevke“? Prilog teorijskim raspravama o ranosrednjovjekovnoj umjetnosti na istočnoj obali Jadrana
Što je ostalo od „Kolijevke“? Prilog teorijskim raspravama o ranosrednjovjekovnoj umjetnosti na istočnoj obali Jadrana // Međunarodni znanstveni skup "Ljubo Karaman - pedeset godina poslije", Split, 23.-24. rujna 2021.
Split: Književni krug Split, 2021. str. 25-26 (predavanje, nije recenziran, kratko priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 1174436 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Što je ostalo od „Kolijevke“? Prilog teorijskim
raspravama o ranosrednjovjekovnoj umjetnosti na
istočnoj obali Jadrana
(What's left of the book "Kolijevka" (Cradle)? A
contribution to theoretical discussions of early
medieval art on the eastern Adriatic coast)
Autori
Josipović, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, kratko priopćenje, znanstveni
Izvornik
Međunarodni znanstveni skup "Ljubo Karaman - pedeset godina poslije", Split, 23.-24. rujna 2021.
/ - Split : Književni krug Split, 2021, 25-26
Skup
Međunarodni znanstveni skup: Ljubo Karaman - pedeset godina poslije
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 23.09.2021. - 24.09.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Ljubo Karaman, ranosrednjovjekovna umjetnost, istočna obala Jadrana
(Ljubo Karaman, early medieval art, east coast of the Adriatic)
Sažetak
Objavljivanje knjige Ljube Karamana "Iz kolijevke hrvatske prošlosti", sad već dosta davne 1930. godine, predstavlja prvo cjelovito sintetsko djelo o hrvatskoj predromaničkoj umjetnosti. U njemu je Karaman detaljno analizirao i komentirao dotad iznesena mišljenja o podrijetlu predromaničke skulpture kod nas i u Italiji, odbacujući postojeće langobardske i bizantske teze o podrijetlu „pleterne skulpture“, a suprotstavio se i stajalištu o postojanju tzv. „hrvatsko- bizantskog sloga“. Nasuprot takvim teorijama, Karaman je izvorište našim predromaničkim reljefima vidio u sjevernoj Italiji te ih je vezivao za umjetničke tradicije italskih majstora iz vremena kasne langobardske i rane franačke vladavine, dok je, posve suprotno, arhitektonske ranosrednjovjekovne spomenike smatrao tvorevinama tek pridošlih Hrvata, skovavši pritom sintagmu o “malim crkvicama slobodnih oblika“. Nakon više od devedeset godina od objave Karamanove čuvene knjige, zanimljivo je sagledati koliko su njegove teorijske rasprave o porijeklu i razvoju ranosrednjovjekovne umjetnosti na istočnoj obali Jadrana odoljele protoku vremena, tj. spoznajama do kojih je, od vremena publiciranja "Kolijevke", došla suvremena arheološka i povijesnoumjetnička znanost. Iako je većina Karamanovih teza danas s pravom odbačena, zajedno s teorijama koje je i on sam kritizirao, činjenica je da je njegovo iskusno oko školovanog povjesničara umjetnosti prilikom obrade velikog broja predromaničkih spomenika primijetilo brojne važne pojedinosti i detalje, kao i da je pojedine likovne fenomene sagledavao i kontekstualizirao trezvenije od većine svojih prethodnika i suvremenika. To je rezultiralo pisanjem nekih izvrsnih analiza i kritičkih osvrta te iznošenjem važnih spoznaja koje su značajno doprinijele i kasnijoj periodizaciji i usustavljivanju, ali i ukupnom znanstvenom vrednovanju spomenikâ hrvatske predromaničke umjetnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
--IP.01.2021.05 - Likovni i arhitektonski fenomeni istočne obale Jadrana od antike do ranoga novog vijeka (ArtAdria) (Josipović, Ivan) ( CroRIS)
--PZS-2019-02-1624 - Globalni humanizmi: novi pogledi na srednji vijek (300-1600) (GLOHUM) (Jurković, Miljenko) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište u Zadru
Profili:
Ivan Josipović
(autor)