Naslov
Koristi i troškovi uvođenja eura u Hrvatskoj: Pogled na COVID i post-COVID gospodarske aktivnosti
(Benefits and costs of euro adoption in Croatia: A look at COVID and post-COVID economic activities)

Autori
Bubić, Jasenka ; Bašić, Luka ; Radovniković, Dijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Proceedings of the 5th International Scientific and Professional Conference “The Challenges of Today” / Filiposki, Oliver ; Metodijeski, Dejan ; Zlatović, Dragan - Šibenik : Veleučilište u Šibeniku, 2021, 29-39

ISBN
978-953-7566-46-3

Skup
5. međunarodna konferencija "Izazovi današnjice" = 5th International Conference "Challenges of Today" (COT 2021)

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 07.10.2021. - 09.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
inflacija ; koristi i troškovi ; kriteriji iz Maastrichta ; uvođenje eura
(inflation ; benefits and costs ; Maastricht criteria ; euro adoption)

Sažetak
Ratifikacijom Europskog ugovora 2013., odnosno, službenim ulaskom u europsku zajednicu kao tada 28. punopravna članica, Hrvatska se obvezala da će uvesti euro kao svoju službenu valutu. Godina 2017. je bila godina kada je Hrvatska i službeno ispunila sve kriterije konvergencije, poznate i kao kriteriji iz Maastrichta te tako u ljeto 2020. godine ušla u tzv. čekaonicu za euro – Europski tečajni mehanizam ERM II. Hrvatska je od svog nastanka uvijek bila vezana za najsnažniju europsku valutu, nekada je to bila njemačka marka a danas je to euro i kao takva je doživjela svakakve valutne volatilnosti. Cilj ovog rada je istaknuti i pojasniti koje su to najvažnije koristi i troškovi koje će Hrvatska imati od uvođenja eura kao službene valute, ali i kolika je opravdana bojaznost od planiranog uvođenja 2023. godine putem promjena značajnijih makroekonomskih pokazatelja iz tog perioda ali i procjene budućih. Kriza koja je zahvatila svijet u neviđenim razmjerima probudila je „duhove iz prošlosti“ u vidu nekontroliranog printanja novca sve kako bi se spasila nacionalna gospodarstva. Danas, više od godinu dana nakon početka krize, nekontrolirano upumpavanje novca u financijski sustav odražava se kroz skok inflacijske krivulje. Treba vidjeti, da li je i da li će, povećanje inflatornog pritiska utjecati na državni plan za uvođenjem eura 2023., i ako ono neće, što je to što bi moglo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA