Naslov
Vjerska lirika u teološkom i antropološkom kontekstu
(Religious poetry in a theological and anthropological context)

Autori
Škare, Matilda

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Split

Datum
24.09

Godina
2012

Stranica
69

Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić

Ključne riječi
vjerski običaji, poslovice, narodna vjerovanja
(religious customs, proverbs, folk beliefs)

Sažetak
Usmena književnost najstarija je književnost, a prenosi se usmenim putem. Razlikuje se od pisane književnosti, ali ipak se s vremenom usmena književnost zapisivala pa je tako povezana s pisanom književnošću. Osim toga, može se povezati s različitim znanostima, primjerice etnologijom, historiografijom, sociologijom, psihologijom, lingvistikom itd. Na različitim prostorima razvijale su se različite vrste usmene književnosti. Osnovna podjela je kao i kod pisane književnosti na rodove i vrste, tj. liriku, epiku i dramu. Neke od tih vrsta su lirske i epske pjesme, balade, bajke, predaje, legende, basne, anegdote, vicevi, poslovice, zagonetke i druge. Ovaj tekst također obuhvaća različite vrste i podvrste, a to su lirske pjesme, molitve, te različiti narativni dijelovi. Osim toga, u tekstu je zastupljeno nekoliko zagonetki, koje su sastavljene od dva dijela, pitanja i odgovora, te nekoliko poslovica koje su tipične za pojedine krajeve i koje su različite tematike. Poslovice su najkraći oblik, ali također imaju podvrste. Slijedi opsežniji prikaz narodnih vjerovanja, u kojima se najčešće govori o vilama i vješticama, a zatim je riječ o nekoliko narodnih običaja. Opisani su različiti običaji, kao što su božićni, uskrsni, svadbeni i drugi s obzirom na mjesto u kojem običaj dominira. U tekstu je prikazana razlika između nekoliko manjih mjesta unutar Dalmacije. Prati se književnost jednog naroda kroz povijesni i jezični kontekst, koja je ostavila velikog utjecaja na svoje nasljednike. Mnogo od toga nije sačuvano ili se znatno razlikuje od običaja današnjice, ali ipak donekle usmena književnost živi u narodu. Usmena književnost važna je da bi se razumjeli običaji i način života naših predaka te da se povežu s običajima današnjice i ostanu dio kulturne baštine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA