Pregled bibliografske jedinice broj: 1173709
Rabuzinovo stablo: priroda bez društva
Rabuzinovo stablo: priroda bez društva // Ivan Rabuzin i simbolika prirode u umjetnosti 20. i 21. stoljeća. Virtualni simpozij povodom 100. obljetnice rođenja Ivana Rabuzina / Sumpor, Svjetlana ; Mance Ivana ; Prelog, Petar (ur.).
Zagreb: Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2021. str. 23-23 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1173709 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rabuzinovo stablo: priroda bez društva
(Rabuzin's tree: nature without society)
Autori
Đurđević, Goran ; Marjanić, Suzana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Ivan Rabuzin i simbolika prirode u umjetnosti 20. i 21. stoljeća. Virtualni simpozij povodom 100. obljetnice rođenja Ivana Rabuzina
/ Sumpor, Svjetlana ; Mance Ivana ; Prelog, Petar - Zagreb : Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2021, 23-23
ISBN
978-953-6660-74-2
Skup
Simpozij Ivan Rabuzin i simbolika prirode u umjetnosti 20. i 21. stoljeća
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.03.2021. - 26.03.2021
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Ivan Rabuzin, ekokritika, suvremena umjetnost, slikarstvo, škola naive
(ecocriticism, contemporary art, painting, naive school)
Sažetak
Ekokritika je nastala kao jedan od odgovora i posljedica postmoderne u kojoj su se počeli propitivati entiteti poput kulture, prirode, medija, društva, ljudi i svijeta više od ljudskog te njihove reprezentacije i prožimanja. U jednoj takvoj niši, ekokritika se našla u doticaju s likovnošću što su istraživali Suzaan Boettger, Amanda Boetzkes, Alan C. Braddock, Mark A. Cheetham, Maura Coughlin i Emily Gephart, De-nin Lee, William J. T. Mitchell, James Nisbet, Andrew Patrizio, Greg Thomas te mnogi drugi, a u regionalnom kontekstu Barbara Martinović i Dubravka Đurić. Njihova su istraživanja potaknula drugačije poglede na slikarstvo, likovnost i prirodu (uključujući okoliš, pejzaž/krajolik i prostor) što će autori primijeniti na ekokritičku perspektivu naivnog slikarstva Ivana Rabuzina. Dok uvodni dio članka donosi kratak pregled ekokritike u odnosu na likovnost, u drugome dijelu članka interpretirali bismo Rabuzinovu „sliku“ stabla koje dominira u njegovoj rajskoj zamrznutoj slici svijeta bez društva – sa zamjetnim odsustvom životinja i ljudi. Ili kao što je to zamijetio Duško Kečkemet u svome ekokritičkom članku „Stablo u slikarstvu Hrvatske“, pisanom za knjigu o kulturnoj botanici Nikole Viskovića, o tome da većina naivnih slikara ne prikazuje stablo kao realni predmet svoje okoline nego kao simbol vanrealnog.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2019-04-5621 - Kulturna animalistika: interdisciplinarna polazišta i tradicijske prakse (ANIMAL) (Marjanić, Suzana, HRZZ - 2019-04) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Profili:
Suzana Marjanic
(autor)