Naslov
Tradicijska duhovnost u Imotskome
(Traditional spirituality in Imotski)

Autori
Knezović, Ružica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Split

Datum
03.09

Godina
2012

Stranica
49

Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić

Ključne riječi
Vjerska usmena lirika, legende, Gavanovi dvori
(Religious oral lyrics, legends, Gavan's court)

Sažetak
U uvodu ovog diplomskog rada kratko sam napisala mišljenje o pojavljivanju riječi prije pisma, odnosno usmene književnosti prije pisane. Zatim sam u kratkim crtama napisala značajke i opisala najbitnije točke svoga diplomskog rada. Također sam skrenula pozornost na važnost usmene književnosti. Nadalje sam rekla nešto o usmenoj književnosti općenito te iznijela kratak pregled lirskih usmenih pjesama koje se dijele na svjetovnu usmenu liriku i vjersku usmenu liriku. Obje vrste imaju i svoje podvrste koje sam nabrojala, a one iz vjerske usmene lirike potkrijepila primjerima iz usmene književnosti Imotske krajine. Svjetovna usmena lirika obuhvaća razne vrste pjesama, od povijesnih koje opjevavaju slavne ličnosti, velike ratnike, junake i hajduke, preko posleničkih koje su se pjevala u raznim prigodama kao što su žetva, kosidba, putovanja itd., do ljubavnih koje podrazumijevaju zagledanje, ašikovanje, zaruke i slično. Nadalje imamo romance, balade, šaljive pjesme, gange, bećarac i dvostihovi. Ova druga skupina pjesama pretežno je ljubavne tematike, a pjesme mogu biti pjevane od strane muškaraca ili žena te samostalno ili u društvu. Vjerska usmena lirika obuhvaća korizmene, adventske, molitvene, romarske pjesme, te ujedno prenja te versificirane pjesme. Najčešće se pojavljuju pjesme pojedinim svecima. Vjernici naime, ovisno o mjestu u kojem žive, skladaju pjesme svojim zaštitnicima. Tako u Vinjanima slave Svetog Antu i Roka, u Prološcu Svetog Mihovila i Veliku Gospu, u Poljicima slave Svetu Anu i tako dalje. Zatim sam pokušala ukazati na važnost usmene književnosti te se za usporedbu koristila činjenicama iz Indijske kulture kako bi dočarala koliko je usmena književnost bitna i rekla bih, iznad pisane književnosti. Dalje sam u ovom diplomskom radu zapisala pjesme, molitve i običaje sa područja Imotske krajine, neke koji su nestali ali se još pamte a neke koji su još uvijek aktualni. S ponosom mogu primijetiti da je većina tih običaja, pjesama i molitvi još aktualna. Iste sam zapisala sljedećim redom: Vjerska usmena lirika – svetačka usmena lirika ; Adventski i božićni običaji i pjesme – Badnjak, Božić ; Korizmeni i Uskrsni običaji i pjesme ; Uskrs ili Vazam ; i kao neizostavan dio, kad se govori o tradicijskoj duhovnosti Imotskoga, dvije versificirane legende – Gavanovi dvori i Postranjska.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA