Naslov
"Vox populi" - uloga i značenje zborskih brojeva/ulomaka u hrvatskoj nacionalnopovijesnoj opernoj trilogiji (Mislav, Ban Leget, Nikola Šubić Zrinjski) Ivana Zajca
("Vox populi" - The Role and Significance of Choral Numbers/Segments in Ivan Zajc`s Croatian National- Historical Trilogy (Mislav, Ban Leget, Nikola Šubić Zrinjski))

Autori
Palić-Jelavić, Rozina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Ivan Zajc (1832-1914) : Glazbene migracije i kulturni transferi u Srednjoj Europi i šire u `dugom` 19. stoljeću / Ivan Zajc (1832-1914) : Musical Migration and cultural Transfers in the `long` 19th Century in Central Europe and beyond

Urednik/ci
Tuksar, Stanislav

Izdavač
Hrvatsko muzikološko društvo

Grad
Zagreb

Godina
2016

Raspon stranica
59-81

ISBN
978-953-6090-56-3

Ključne riječi
Ivan pl. Zajc, Nikola Šubić Zrinjski, zborski brojevi, opera 19. stoljeća, hrvatska nacionalna povijesna opera, nacionalni identitet
(Ivan von Zajc, Nikola Šubić Zrinjski, choral numbers, opera of the 19th century, Croatian national historical opera, national identity)

Sažetak
Zajčeva nacionalna operna trilogija ("velika izvorna narodna glasbena drama" Mislav iz 1870., "izvorna narodna opera u 3 čina" Ban Leget iz 1872., glasbena tragedija u 3 čina" Nikola Šubić Zrinjski" iz 1876.) stvarana je u slijedu, a Zajc je dotad u svojemu skladateljskom radu imao iskustva ranoga opernoga te intenzivnijega operetnoga stvaralaštva koje joj je neposredno prethodilo. U hrvatskome su kulturnopovijesnome prostoru toga doba spomenute Zajčeve opere - uz "Ljubav i zlobu" Lisinskoga - bile, međutim, i jedine hrvatske nacionalne opere dotad skladane i izvedene (osim "Porina" koji je bio izveden tek 1897.). Kao što je u dosadašnjim istraživanjima ustanovljeno, izvanglazbeni sadržajni temelji nacionalnih opera uglavnom su bili nacionalnopovijesni (herojski) događaji, legende s nacionalnim obilježjima i narodni mitovi (u značenju naroda, puka, a ne samo u smislu folklornoga fenomena. U nacionalnoj se operi, paradigmatičnome primjeru dodira glazbenoscenske vrste i nacionalnoga identiteta te fenomenu koji uključuje etnicitet, naciju, jezik, politički aspekt i glazbu, primarno naglašavala ljudima (sredini) bliska tema/radnja. Budući da nacionalnu operu čini sveza opere i naroda u njegovoj biti, više nego li drugi (glazbeni ili izvanglazbeni) elementi, emanaciju te sveze, uz glavne nositelje, naslovne likove (protagoniste), osobito predstavljaju zborski brojevi/ulomci. U radu se tematizira uloga, mjesto i značenje zborskih brojeva/ulomaka spomenutih opera, i to iz nekoliko aspekata: strukturne/gradbene forme, dramaturške uloge, tekstnoga sloja i njegove semantičke (značenjske) poruke putem ključnih pojmova i sintagma te glazbenosadržajne okosnice, odnosno iz aspekta njihovih međusobnih preklapanja/prožimanja. Unutar tih kategorija s obzirom na sadržajnotekstno i glazbeno tkivo opere, zborski se brojevi/dijelovi sagledavaju i na razini: njihove simboličke funkcije u nacionalnoj komponenti djela, potvrđivanja ideje nacionalnoga/identiteta, folklorno-patriotskoga principa (koji se u njima napose očuvao), odnosa između "naroda" i/ili "skupina" i glavnoga/glavnih protagonista u operi, pokretačke/akcijske uloge zborskih dijelova (mobilizacijska funkcija) te uočavanja međusobnih poveznica na planu ideje/motivike, skladbenih postupaka te nekih značenjskih odrednica. O srodnostima i razlikama među trima Zajčevim operama u segmentu zborskoga parta moguće je promišljati i u kontekstu nekih primjera operistike 19. stoljeća ; ponajprije u odnosu na prije nastala operna djela ("Nabucco" iz 1842. ; "Hugenoti" iz 1836.) autora koji su utjecali na Zajca u većoj (Verdi) ili u manjoj mjeri (Meyerbeer), koja su se izvodila u zagrebačkom kazalištu, i to u razdoblju Zajčeva ravnanja Operom (1870.-1889.).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA