Pregled bibliografske jedinice broj: 1173666
Glazbeni prinosi Ivana Galovića, karmelićanina, oca Alberta od Blažene Djevice Marije
Glazbeni prinosi Ivana Galovića, karmelićanina, oca Alberta od Blažene Djevice Marije // Muka kao nepresušno nadahnuće kulture : Pasionska baština Hrvata u Podunavlju, Zagreb - Sombor, 2012. : Zbornik radova IX. međunarodnog znanstvenog simpozija Pasionske baštine "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture" / Čikeš, Jozo (ur.).
Zagreb : Subotica: Pasionska baština ; Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, 2013. str. 371-429
CROSBI ID: 1173666 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Glazbeni prinosi Ivana Galovića, karmelićanina, oca
Alberta od Blažene Djevice Marije
(Musical contribution of Ivan Galović, Carmelite,
father Albert of the Blessed Virgin Mary)
Autori
Palić-Jelavić, Rozina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Muka kao nepresušno nadahnuće kulture : Pasionska baština Hrvata u Podunavlju, Zagreb - Sombor, 2012. : Zbornik radova IX. međunarodnog znanstvenog simpozija Pasionske baštine "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture"
Urednik/ci
Čikeš, Jozo
Izdavač
Pasionska baština ; Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
Grad
Zagreb : Subotica
Godina
2013
Raspon stranica
371-429
ISSN
1334-8264
Ključne riječi
Ivan Albert Galović, karmelićanin, zborske popijevke, harmonizacije
(Ivan Albert Galović, Carmelite, choral songs, harmonizations)
Sažetak
U nastojanju za sagledavanjem životnoga i stvaralačkoga puta široj kulturnoj (hrvatskoj) javnosti manje poznatoga Ivana o. Alberta Galovića, pozornost se usmjerila ponajprije prema autorovim glazbenim prinosima, poglavito onima na području crkvene (katoličke) glazbe, što ih je skladatelj ostvario u okrilju svojega redovničkoga zvanja. Galović je djelovao kao skladatelj, orguljaš, ali i kao violončelist, glasovirač i violinist te kao zborovođa (kantor), potom kao glazbeni pedagog, tekstopisac, urednik časopisa, naposljetku i kao dobar organizator, podupiratelj i zaslužnik na polju orguljarstva i skrbi o orguljama (somborske) crkve. Budući da se u dosadašnjemu proučavanju Galovićeva života i djelovanja nije eksplicite sagledao skladateljski opus na način posebna (cjelovita) analitičkoga pristupa, ovaj bi se rad - temeljen na proučavanju rukopisne (autografne) notne građe sačuvane u rukopisnoj knjizi (kantualu), što se nalazi u Glazbenom arhivu Karmelskoga samostana - mogao držati prvotnim sagledavanjem nekih obilježja Galovićeva nevelikog opusa. Taj opus sačinjavaju isključivo skladbe "male forme", posve jednostavna skladbenoga izričaja ; s jedne strane, riječ je o izvornim sakralnim skladbama (zapravo o jednoglasnim/višeglasnim popijevkama, himnima, jednome psalmu i sl., dakle o 26 evidentiranih djela) zacijelo namijenjenima skupnoj/zborskoj izvedbi, i to uglavnom s naslovima (i tekstovima) na mađarskom, rjeđe na latinskom i hrvatskom jeziku. S druge strane, javljaju se i harmonizacije pučkih crkvenih popijevaka posve jednostavne fakture i opsega (20 zapsia). Iako u cjelini nepoznate, poneke su Galovićeve popijevke zaživjele u narodu postavši "pučkom prisvojinom" (primjerice, "Vrhu gore Karmela" - Pjesma Male Terezije iz Lisieuxa, "K Mariji mi miloj majci djevi", "Rajska se vrata otvaraju" - u čast Terezije Avilske).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Glazbena umjetnost
Napomena
Prema klasifikacijskome obrascu, u prilogu rada
donosi se popis Galovićevih - datiranih ili
nedatiranih - 26 izvornih skladbi i 20
harmonizacija (većina je s naslovima na mađarskom
jeziku te u hrvatskome prijevodu).
Sažetak je skraćena verzija sažetka u tiskanome
radu.
