Pregled bibliografske jedinice broj: 1173412
Profesionalno samopouzdanje medicinskih sestara i izazovi u neurologiji
Profesionalno samopouzdanje medicinskih sestara i izazovi u neurologiji // 9. Međunarodni kongres Neurologija & javno zdravstvo / Kopačević, Lenka (ur.).
Zagreb: Udruga medicinskih sestara i tehničara Hrvatske za neurologiju (UMSTHN), 2018. str. 53-56 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 1173412 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Profesionalno samopouzdanje medicinskih sestara i
izazovi u neurologiji
(Professional confidence of nurses and challenges in
neurology)
Autori
Pjevalo Monika ; Liška Franjo ; Lipović Martina ; Čičak Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
9. Međunarodni kongres Neurologija & javno zdravstvo
/ Kopačević, Lenka - Zagreb : Udruga medicinskih sestara i tehničara Hrvatske za neurologiju (UMSTHN), 2018, 53-56
ISBN
978-953-56352-8-4
Skup
IX. međunarodni kongres UMSTHN-a "Neurologija i javno zdravstvo"
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 26.09.2018. - 29.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Medicinske sestre, profesionalno samopouzdanje, neurologija, JIL
(Nurses, professional confidence, neurology, ICU)
Sažetak
Samopouzdanje je teško definirati, ali mogli bismo reći da je to svjesnost određene osobe o vlastitoj vrijednosti i povjerenju u sebe. Profesionalno samopouzdanje je jedan od esencijalnih faktora u radu medicinske sestre što uključuje osjećaj odgovornosti i sigurnost ui brzom donošenju odluka u novonastalim situacijama kako bi se pružila sigurna i učinkovita okolina za pacijenta, izvođenjem vještina stečenih kroz obrazovanje i rad. Profesionalno samopouzdanje opisano je kao dio profesionalnog identiteta, samopoštovanja, kompetencija, kliničkog znanja i zaključivanja. Manjak samopouzdanja kod medicinskih sestara može dovesti do preispitivanja odluka što produljuje vrijeme reagiranja te samim time može doći do neželjenih ishoda liječenja. Kontinuiranom edukacijom stječu se znanja, vještine, prava, obaveze, pozicija i vrlo važan stav prema profesiji. Razina stresa direktno utječe na sposobnost medicinske sestre u pružanju adekvatne zdravstvene njege. Razina stresa raste kada se medicinsko osoblje po prvi puta susretne s nekim od novih izazova, primjerice rad s pacijentom s dijagnozom s kojom se nisu do sada susretale, osim toga stres negativno utječe na kritičko razmišljanje i percepciju o sebi. Nakon određenog perioda kada povrate dozu samopouzdanja imaju veću vjerojatnost boljeg snalaženja ukoliko se pronađu u istoj situaciji. Patricia Benner navodi kako medicinska sestra bez obzira na radno iskustvo ukoliko se postavi u novu sredinu ili pronađe u neočekivanoj situaciji može ponašati kao na početku karijere. Patricia Benner također navodi pet faza kroz koje medicinska sestra prolazi od kraja studija do zadovoljavajuće kliničke kompetencije, koje izravno utječu na tri aspekta kliničkih vještina.
Izvorni jezik
Hrvatski