Naslov
Kvaliteta života i psihosocijalna dobrobit majki u jednoroditeljskim obiteljima
(Quality of life and psycho-social wellbeing of mothers in single-parent families)

Autori
Galić, Romana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada

Mjesto
Zagreb

Datum
15.06

Godina
2021

Stranica
143

Mentor
Družić Ljubotina, Olja

Ključne riječi
jednoroditeljske obitelji, siromaštvo, materijalna deprivacija, psihološka dobrobit, kvaliteta života, roditeljski stres, socijalna podrška
(single-parent families, poverty, ecconomic deprivation, psychological wellbeing, quality of life, parental stress, social support)

Sažetak
Uvod i cilj: Zbog rastućeg broja jednoroditeljskih obitelji u društvu, koje predstavljaju nove socijalne rizike od izuzetne je važnosti utvrditi probleme s kojima se majke iz takvih obitelji suočavaju. Stoga smo u ovom radu usporedili neke odrednice materijalnog statusa te neke psihosocijalne odrednice majki iz jednoroditeljskih i dvoroditeljskih obitelji. Također smo usporedili mogućnost predikcije kvalitete života i psihološke dobrobiti majki iz obje obiteljske strukture prediktorskim skupom koji uključuje neka obilježja specifična za strukturu obitelji, različite pokazatelje materijalnog statusa, roditeljskog stresa i socijalne podrške. Sudinici: Uzorak su činile 722 majke iz područja Grada Zagreba, s barem jednim osnovnoškolskim djetetom od petog do osmog razreda, od čega 99 majki iz jednoroditeljskih i 623 majke iz dvoroditeljskih obitelji. Raspon dobi majki bio je od 30 do 59 godina starosti. Instrumenti: Korišteni instrumenti podijeljeni su na dva bloka. Blok koji mjeri psihosocijalne odrednice činili su: Skala psihološke dobrobiti roditelja/skrbnika (Snaith, Constantopoulos, Jardine i McGuffin, 1978) ; Upitnik kvalitete Života - (MANSA- Manchester Short Assesment of Quality of Life Scale ; Priebe i sur., 1999) ; Skala roditeljskog stresa (Berry i Jones, 1995) ; Upitnik socijalne podrške (Šućur i sur., 2015) teVišedimenzionalna skala percipirane socijalne podrške (MSPSS, Zimet, Dahlem, ZimetiFarley, 1988). Blok koji mjeri odrednice i učinke materijalnog statusa: Upitnik materijalne deprivacije (Ajduković, Družić Ljubotina i Kletečki Radović, 2016), Upitnik suočavanja s ekonomskim teškoćama obitelji(Ajduković, Družić Ljubotina i Kletečki Radović, 2016), Upitnik učinka financijskih poteškoća na odnose u obitelji (Rajhvajn Bulat, Ajduković i Sušac, 2016). Osim navedenog, korišten je i sociodemografski upitnik. Rezultati: Rezultati su pokazali damajke iz jednoroditeljskih obitelji imaju značajno lošije riješeno stambeno pitanje, nižu materijalnu priuštivost, češće se suočavanju s ekonomskim teškoćama, imaju niža mjesečna primanja kućanstva i procijenjuju nižim svoj materijalni status. One također imaju značajno nižu kvalitetu života, nižu percepciju neformalne socijalne podrške i višu razinu depresivnosti od majki iz dvoroditeljskih obitelji. Prediktorski skup koji obuhvaća varijable jednoroditeljstva, materijalni status, roditeljski stres i socijalnu podršku objašnjava 58, 7% varijance kvalitete života za majke iz jednoroditeljskih i 60, 1% iste varijance za majke iz dvoroditeljskih obitelji. Također obješnjava i 45, 1% varijance psihološke dobrobiti za majke iz jednoroditeljskih i 42, 4% varijance psihološke dobrobiti za majke iz dvoroditeljskih obitelji. Zaključak: Postoje statistički značajne razlike između majki iz jednoroditeljskih i dvoroditeljskih obitelji na brojnim relevantnim istraživanim obilježjima. Obilježja materijalnog statusa, roditeljskog stresa i socijalne podrške objašnjavaju visok postotak varijance kvalitete života i psihološke dobrobiti majki iz obje skupine. Dobivene razlike ukazuju da su majke iz jednoroditeljskih obitelji u značajno nepovoljnijem statusu od majki iz dvoroditeljskih obitelji na brojnim relevantnim obilježjima, od kojih su neka ključna za psihosocijalnu dobrobit njih i njihove djece. Sve navedeno ukazuje na povećanu potrebu za formalnom podrškom majkama iz jednoroditeljskih obitelji, organiziranom u sustavu socijalne skrbi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA