Pregled bibliografske jedinice broj: 1173378
Zborsko stvaralaštvo Vatroslava Lisinskog u ozračju povijesnih, društvenopolitičkih, ideologijskih i kulturnih krajolika
Zborsko stvaralaštvo Vatroslava Lisinskog u ozračju povijesnih, društvenopolitičkih, ideologijskih i kulturnih krajolika // Musicologie sans frontieres / Muzikologija bez granica / Musicology without Frontiers : svečani zbornik za Stanislava Tuksara / Cavallini, Ivano ; White, Harry (ur.).
Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 2010. str. 289-306
CROSBI ID: 1173378 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zborsko stvaralaštvo Vatroslava Lisinskog u
ozračju povijesnih, društvenopolitičkih,
ideologijskih i kulturnih krajolika
(Choral works of Vatroslav Lisinski in the context
of historical, socio-political, ideological and
cultural landscapes)
Autori
Palić-Jelavić, Rozina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Musicologie sans frontieres / Muzikologija bez granica / Musicology without Frontiers : svečani zbornik za Stanislava Tuksara
Urednik/ci
Cavallini, Ivano ; White, Harry
Izdavač
Hrvatsko muzikološko društvo
Grad
Zagreb
Godina
2010
Raspon stranica
289-306
ISBN
978-953-6090-44-0
Ključne riječi
Vatroslav Lisinski, zborska glazba, hrvatska glazba romantizma, 19. stoljeće, ilirski pokret, budnica, Ljudevit Gaj, Dimitrija Demeter
(Vatroslav Lisinski, choral music, Croatian romantic music, nineteenth century, Illyrian Movement, patriotic song, Ljudevit Gaj, Dimitrija Demeter)
Sažetak
U vrijeme kad su protivnici ilirizma i Gajevih jezičnih reformi organizirali Hrvatsko-ugarsku stranku, svoj je skladateljski opus započeo i Vatroslav Lisinski budnicom "Pesma"/"Iz Zagorja" (1841.), zborskom (jednoglasnom) popijevkom na tekst Pavla Stoosa, koja je, zbog iznimne popularnosti napjeva, pod naslovom "Pesma Ilirah"/"Prosto zrakom ptica leti" s novim tekstom Dimitrije Demetra, kasnije bila uglazbljena/obrađena (1847.) za četveroglasni muški zbor. U doba intenziviranja sukoba pristaša ilirskoga pokreta s mađaronima (1841.-1845.), Lisinski je napisao prvih 15 zborskih, što izvornih, što ponekih obradba napjeva ; one su često bile budničkog karaktera, neke su nosile domoljubnolirski naboj, druge lirski ugođaj ("Putnik", "Sladko snij", "Tam gdje stoji gradić bijeli", "Prelja"). Govoreći o recepciji zborskih skladbi u doba njihova nastanka, te proučavanjem izvora o njihovim izvedbama, moglo se zaključiti da je - za skladateljeva života - bilo izvedeno samo 15 zborskih djela, među njima 8 onih što su prvotno nastale kao zborske skladbe. Napjevi tih skladbi ponekad su bili i dijelom "karišika", potpourrija ("Narodni Potpourri" Franje Pokornoga za orkestar, priređen, među inim, i na "Prosto zrakom" i na "Oj talasi"), ali su zborske skladbe uglavnom bile uvrštene u program među mnogim "milim našim domorodnim napievima". Bilo je razvidno i da je skladateljeva odsutnost iz zagrebačke sredine, od listopada 1847. do rujna 1850., bila razlogom da njegov, u početcima prisutan i hvaljen zborski (i drugi) opus, postupno nestane iz koncertnih prostora. S druge je strane bilo očito i da su odmah po skladateljevu povratku iz Praga uslijedile poneke sporadične izvedbe zborskih djela, što je moglo značiti da su druga autorova djela (opera, solopopijevke i instrumentalne skladbe) svojim značenjem, porukom, popularnošću, nadišle prvotno zastupljenije popijevke za zborsku, masovnu izvedbu. Veća promocija u javnosti zborskih (i drugih) djela Lisinskoga - nakon 40-ljetne nedostupnosti izvornika što su bili u Štriginu posjedu - uslijedila je osobito po njihovu tiskanom izdanju (napose od 1860-ih godina), a postupna popularizacija još i naknadnom instrumentacijom glasovirske pratnje nekih skladbi ("Jutro" i "Laku noć"). Naposljetku, u ponovnom oživljavanju skladateljeva zborskoga opusa znatnu je ulogu odigralo HPD Kolo, u čijem se arhivu nalazio i najveći dio toga opusa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Kroatologija
