Pregled bibliografske jedinice broj: 1173297
Hortikulturno društvo u Zagrebu – osnutak, djelovanje i doprinos struci
Hortikulturno društvo u Zagrebu – osnutak, djelovanje i doprinos struci // Glasnik Hrvatskog botaničkog društva, 9 (2021), 1; 16-37 doi:10.46232/glashbod.9.1.3 (domaća recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 1173297 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hortikulturno društvo u Zagrebu – osnutak,
djelovanje i doprinos struci
(Horticultural Society in Zagreb – foundation,
activity and contribution to profession)
Autori
Pereković, Petra ; Kamenečki, Monika
Izvornik
Glasnik Hrvatskog botaničkog društva (1848-8102) 9
(2021), 1;
16-37
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
hortikultura, Hortikulturno društvo, vrtlarstvo, vrtna arhitektura
(garden architecture, gardening, Horticultural Society, horticulture)
Sažetak
Ovaj rad dokumentira događaje, osobe i djela Hortikulturnog društva u Zagrebu kao glavnog promicatelja hortikulture i vrtne arhitekture na početku 20. stoljeća. Opisan je opći stručni i privredni kontekst u kojemu je Društvo djelovalo te ishodišta njegova formiranja i rada. Podaci se temelje na proučavanju povijesne građe s početka 20. stoljeća, u prvom redu službenih spisa, glasila i stručnih časopisa te druge građe koja dokumentira ili opisuje događaje i sudionike u zadanom vremenskom okviru od osnivanja Društva 1932. do 1940. kada mijenja ime i prestaje aktivno djelovati uslijed ratnih zbivanja. Rezultati istraživanja pokazuju da su promicatelji hortikulture i vrtne arhitekture bili stručnjaci prirodnih i biotehničkih struka, uglavnom botaničari i agronomi – vrtlari, te vrtni arhitekti školovani u inozemstvu. Glavni promicatelji struke bili su okupljeni u Hortikulturnom društvu u Zagrebu koje je bilo prvo takvo društvo na teritoriju Kraljevine Jugoslavije te na čijim su temeljima nastala društva posvećena razvoju hortikulture u sljedećim razdobljima. Društvo je u svome širokom spektru djelovanja poseban doprinos dalo organizaciji i poboljšanju edukacije te na općem profesionalnom nivou – popularizaciji struke u javnosti, ugrađivanju struke u zakonodavni sistem te razvijanju opće svijesti o hortikulturi i vrtnoj arhitekturi. Poseban doprinos Društvu dali su svojim djelovanjem Vale Vouk, po struci botaničar i najveći zagovornik osnivanja Društva te njegovi prvi predsjednik, zatim Zdravko Arnold, prvi docent hortikulture u tadašnjoj državi, te Ciril Jeglič, jedan od prvih krajobraznih arhitekata koji je djelovao na ovim prostorima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne biotehničke znanosti
