Pregled bibliografske jedinice broj: 1172918
Starogradsko polje upisano na Listu svjetske baštine – zaštita nakon „zaštite“
Starogradsko polje upisano na Listu svjetske baštine – zaštita nakon „zaštite“ // Zaštita i očuvanje tradicijske kulturne baštine = Varstvo nepremične kulturne dediščine, Zbornik radova IV. simpozija etnologa konzervatora Hrvatske i Slovenije / Buble, Sanja ; Čiča, Zoran (ur.).
Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo ; Ministarstvo kulture RH, 2015. str. 12-22 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 1172918 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Starogradsko polje upisano na Listu svjetske baštine
– zaštita nakon „zaštite“
(The Stari Grad Plain inscribed as a UNESCO World
Heritage – protection after “protection”)
Autori
Buble, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Zaštita i očuvanje tradicijske kulturne baštine = Varstvo nepremične kulturne dediščine, Zbornik radova IV. simpozija etnologa konzervatora Hrvatske i Slovenije
/ Buble, Sanja ; Čiča, Zoran - Zagreb : Hrvatsko etnološko društvo ; Ministarstvo kulture RH, 2015, 12-22
ISBN
978-953-58391-0-1
Skup
IV. simpozij etnologa konzervatora Hrvatske i Slovenije
Mjesto i datum
Stari Grad, Hrvatska, 24.05.2010. - 27.05.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Starogradsko polje, krajolik, mjere zaštite
(The Stari Grad Plain, cultural landscape, preservation measures)
Sažetak
Starogradsko polje u središnjem dijelu otoka Hvara najveće je i najplodnije polje na jadranskim otocima. Njegova je osnovna struktura zadana grčkom parcelizacijom prije 2400 godina ostala gotovo netaknuta te je prepoznatljiva u kamenim suhozidima koji označavaju međe čestica. Polje je kroz cijelu svoju povijest zadržalo poljoprivrednu namjenu. Područje polja i dio povijesne jezgre Staroga Grada, nekadašnjeg Pharosa, upisano je na UNESCOvu Listu svjetske baštine. Mjere zaštite područja usmjerene su na očuvanje arheološke i etnološke baštine i poljoprivredne namjene. Očuvanje krajolika pod pritiscima ekonomskog napretka i promijenjenih okolnosti privređivanja nije samo konzervatorski problem. Različite interese (poljoprivrednika, vlasnika zemljišta, poduzetnika, arheologa, konzervatora, prostornih planera i lokalne zajednice) potrebno je usmjeriti zajedničkom cilju – revitalizaciji i održivom razvoju zaštićenog područja. Stoga je očuvanju krajolika potrebno pristupiti multidisciplinarno.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Etnologija i antropologija