Naslov
Stvaralaštvo Rudolfa Matza na području crkvene glazbe
(The Opus of Rudolf Matz in the field of church music)

Autori
Palić-Jelavić, Rozina

Izvornik
Arti musices : hrvatski muzikološki zbornik (0587-5455) 32 (2001), 2; 171-233

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Rudolf Matz, crkvena glazba, zborska glazba, misa, 20. stoljeće
(Rudolf Matz, church music, choral music, mass, the 20th century)

Sažetak
U bogatom stvaralaštvu hrvatskog skladatelja, violončelista i pedagoga Rudolfa Matza (1901.-1988.) značajno mjesto pripada vokalnoj, napose zborskoj glazbi. S gledišta dosadašnjih spoznaja o autorovoj stvaralačkoj osobnosti također je jasno kako u središtu pozornosti njegova izričaja stoje podjednako vokalna i instrumentalna glazba i kako su se u njemu s jednakim žarom ostvarivali skladatelj-stvaralac i praktičar-izvođač. Po tome je Matz - s gotovo više od 500 skladbi - jedan od (naj)plodnijih hrvatskih skladatelja. No, iako nije pripadao primarno krugu crkvenih glazbenika, o njegovu doprinosu na području sakralne glazbe svjedoči - dosad poznatih - 47 djela, namijenjenih različitim sastavima. Poput brojnijih svjetovnih - iz Matzova inače velikoga vokalnog opusa s više od 280 pojedinačnih i/ili u ciklusu sabranih djela - i crkvene su skladbe nastajale uglavnom između 1921. i 1944., dakle u vrijeme u kojemu su hrvatsku glazbu (kvantitetom i kvalitetom stvorenih opusa), uz neke iznimke, obilježila najmanje revolucionarna usmjerenja, a Matz se u razdoblju koje je slijedilo, od 1930. godine, uglavnom više posvećivao violončelu kao pedagog i skladatelj. Također valja istaknuti da je, osim obradbi prigorskih božićnih popijevaka, odnosno jedne harmonizacije, određen broj skladbi (primjerice, tri mise i četiri kraće izvorne skladbe) Matz uglazbio znatno kasnije, osamdesetih godina, dok samo jedna skladba potječe iz vremena prije Matzova formalnog skladateljskog početka, odnosno iz 1916. ili 1917. godine. Riječ je o Matzovu najranijem djelu sakralne tematike, a također i o njegovoj zacijelo najranijoj - doduše nedovršenoj ili možda samo nepotpuno sačuvanoj - skladbi uopće, pod naslovom "Kratka Misa C-dur". S obzirom na Matzovu dugogodišnju aktivnost dirigenta i zborovođe, u tom dijelu opusa prevladavaju kraće forme, uglavnom zborske skladbe (ponajviše za mješoviti, ženski, odnosno dječji, a rjeđe za muški zborski sastav). Javljaju se također i veće, cikličke skladbe za zbor poput misa (od kojih je manji broj /3/ a cappella, a više uz instrumentalnu pratnju, i to obično manjih skupina instrumenata ili pak malih orkestralnih sastava), potom i vokalno-instrumentalna djela koncertne naravi ("Posljednja večera: po Marku" ; "Božićna kantata") ili ona namijenjena glazbenoj sceni (dječja opera "Božićna priča"). No, gotovo trećinu Matzova opusa sakralne provenijencije čine njegove harmonizacije i obradbe hrvatskih božićnih popijevaka, u kojima se, nastojeći brojnim verzijama mijenjati glazbenu dopunu sadržajnog ishodišta, pokušavao približiti izvorištu liturgijskih i tradicionalnih, podjednako glazbenih i narodnoobičajnih obilježja u bližoj zagrebačkoj okolici (Hrvatskome prigorju). Iako je relativnom transformacijom takvih predložaka pokušavao postići različitost, u svakome od njih donio je u osnovi vrlo jednostavnu, izvedbi i namjeni prilagođenu građu. Međutim, dok takva s jasnom namjenom stvarana crkvena djela često ukazuju na nepretenciozan pristup, ona mogu biti istodobno i pokazateljem izvrsnog komunikacijskog protoka (poput zborske skladbe "Bistrička", koja je, srodivši se s pukom, poprimila gotovo znakove narodne pjesme) ; druga pak djela potvrđuju ne samo Matzovu skrb za pedagošku stranu, nego i za veću vrijednosnu razinu umjetničkog stvaranja. Takva je ujedno najsloženija i najzahtjevnija jednostavačna zborska a cappella skladba "Tebi se molimo Oče naš / Molitva" iz "Tri trozbora", što ju je Matz na temelju vlastitoga teksta uglazbio 1928. godine, namijenivši djelo svim stupnjevima izraznih mogućnosti pjevača, od mlađih do iskusnijih članova zborskih ansambala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti

Napomena
Kategorizacija rada: izvorni znanstveni rad

POVEZANOST RADA