Pregled bibliografske jedinice broj: 1172786
Utopijsko i distopijsko u likovnoj umjetnosti
Utopijsko i distopijsko u likovnoj umjetnosti // Ivan Rabuzin i simbolika prirode u umjetnosti 20. i 21. stoljeća - Program simpozija i knjižica sažetaka / Mance, Ivana ; Prelog, Petar ; Sumpor, Svjetlana (ur.).
Zagreb: Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2021. str. 39-39 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1172786 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utopijsko i distopijsko u likovnoj umjetnosti
(Utopian and Dystopian in Visual Arts)
Autori
Sumpor, Svjetlana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Ivan Rabuzin i simbolika prirode u umjetnosti 20. i 21. stoljeća - Program simpozija i knjižica sažetaka
/ Mance, Ivana ; Prelog, Petar ; Sumpor, Svjetlana - Zagreb : Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2021, 39-39
ISBN
978-953-6660-74-2
Skup
Simpozij Ivan Rabuzin i simbolika prirode u umjetnosti 20. i 21. stoljeća
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.03.2021. - 26.03.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
utopijsko ; distopijsko ; likovna umjetnost ; pejzaž ; Ivan Rabuzin
(utopian ; dystopian ; visual arts ; landscape ; Ivan Rabuzin)
Sažetak
Utopija i distopija izvorno su književnoteorijski termini, odnosno književni žanrovi. Filmskim adaptacijama književnih djela te stvaranjem originalnih filmskih djela žanra distopije upotreba termina proširena je i na filmsku umjetnost. U filmu je, logikom medija, karakterističnoj distopijskoj priči pridodana specifična distopijska ikonografija. S rastom popularnosti žanra distopije, filmske distopije svojom ikonografijom značajno utječu na dio recentne likovne umjetnosti, prvenstveno (iako ne isključivo) slikarstva i fotografije. U najvećem broju slučajeva, riječ je o pejzažima i gradskim vedutama specifičnih ikonografskih karakteristika. U svjetlu recentnog proboja termina "distopijsko" u rječnik likovne kritike, ovaj rad opisat će i usporediti na što se termini "utopijsko" i "distopijsko" u likovnoj kritici odnose. Posebna pažnja posvetit će se razmatranju stvaralaštva Ivana Rabuzina kao "utopijskog", s obzirom da su brojni kritičari i povjesničari umjetnosti posegnuli upravo za tim terminom u nastojanju definiranja njegove umjetnosti. Stvaralaštvo Ivana Rabuzina sastoji se gotovo isključivo od prikaza pejzaža. Iako su mu kao polazište poslužili stvarni zagorski krajolici, oni su u njegovoj interpretaciji redovito transformirani u vizije koje su kritičari najčešći opisivali kao "rajske prizore", "idile" i "idealizirane pejzaže" te "utopijske" pejzaže. Rad će analizirati motive i postupke kojima se Rabuzin poslužio u stvaranju "idealnog", odnosno "utopijskog" pejzaža.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
