Pregled bibliografske jedinice broj: 1172665
Materijalna baza proizvodnje – nekoliko napomena o virtualnosti
Materijalna baza proizvodnje – nekoliko napomena o virtualnosti // Život umjetnosti, 104 (2019), 126-143 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1172665 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Materijalna baza proizvodnje – nekoliko napomena o
virtualnosti
(Material Basis for Art Production — A Few Notes on
Virtuality)
Autori
Pavlić, Goran
Izvornik
Život umjetnosti (0514-7794) 104
(2019);
126-143
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
postfordizam, kognitivni kapitalizam, klasa, eksploatacija, kreativne industrije
(post-Fordism, cognitive capitalism, class, exploitation, creative industries)
Sažetak
Razlika između „stvarnog”, „autentičnog” života i njegovih pukih prikaza prožimala je filozofski diskurs od samog njegova početka. Debordovo djelo Društvo spektakla obično se kategorizira kao daljnja razrada te teme. Osnovni nesporazum u takvom shvaćanju leži u zanemarivanju Debordove konstitutivne teze: „Spektakl nije skup slikâ, nego društveni odnos između pojedinaca, posredovan slikama.” (§4) U kulturnim perspektivama „stvarna” materijalna dinamika života — odnosi među ljudima— zamjenjuje se tobožnjom razmjenom slika koje nemaju nikakvu autentičnost. Koncept kognitivnog kapitalizma (Vercellone, 2005), sa svojim tezama o suvremenoj dominaciji informacija i znanja u kapitalističkoj reprodukciji, dodatno potvrđuje ovu oprečnost. Prema Dooganovim (2009) temeljito istraženim i empirijski zasnovanim uvidima, našim svijetom i dalje uvelike dominira gruba materijalna proizvodnja, što u bitnom osporava temeljne koncepte nove, postfordovske, virtualne, nematerijalne, postradne faze kapitalizma. Na tom tragu Huws (2003, 2014) upozorava na dvojbeni status pojmova fluidni identiteti, odnosno hibridne subjektivnosti, i naglašava pretežnost klasnih i rodnih problema koji i dalje znatno premrežavaju polje rada. Oslanjajući se na Davisove (2013) uvide o nužnosti klasne analize za razumijevanje umjetničkog polja, predstavit ću modalitete u kojima „kreativnost” funkcionira kao neoliberalna floskula. Konkretnije, dat ću pregled načina na koje sustavna eksploatacija, kao suštinska značajka kapitalizma, i dalje strukturira dinamiku umjetničkog polja, osobito područja koja se pomodno nazivaju „kreativne industrije”.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Sociologija, Znanost o umjetnosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus