Naslov
Makroekonomski antikrizni menadžment male otvorene ekonomije: iskustvo i lekcije iz Islanda
(Macroeconomic anti-crisis management of a small open economy: experience and lessons from Iceland)

Autori
Vujeva, Karlo ; Lovrinović, Ivan ; Solenički, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Financije u svijetu punom izazova / Družić, Gordan ; Šimurina, Nika ; Basarac Sertić, Martina ; Mihelja Žaja, Maja - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2021, 33-64

ISBN
978-953-347-410-6

Skup
XIX. Interkatedarski skup Katedri za financije: Financije u svijetu punom izazova

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
antikrizni menadžment, mala otvorena ekonomija, Island, Minsky moment, financijska kriza
(anti-crisis management, small open economy, Iceland, Minsky moment, financial crisis)

Sažetak
U radu se analizira makroekonomski antikrizni menadžment Islanda povodom kolapsa islandskog financijskog sustava 2008. godine. Autori polaze od pretpostavke da je moguće generalizirati iskustvo Islanda i izvući vrijedne lekcije za druge male otvorene ekonomije suočene s kriznim šokom i/ili jurišom na financijski sektor. U prvom se dijelu članka prikazuje povijesni kontekst i politička ekonomija Islanda, a potom se detektira stvaranje značajnih makroekonomskih i financijskih neravnoteža omogućenih regulatornim promašajima ekonomske politike. Fokus se nakon toga premješta na sam „Minsky moment“ islandske ekonomije - nacionalizaciju jedne od tri posrnule banke – i njezine neposredne posljedice. Nadalje, u radu se detaljno prikazuje i ocjenjuje krizna i postkrizna reakcija nositelja islandske ekonomske politike jednom kada je kolaps domaćeg financijskog sustava postao činjenica. U cjelini, antikrizni menadžment temeljio se na četiri temeljna stupa: a) donošenju zakona o preferenciji deponenata i razdvajanju bilanci posrnulih banaka po hitnom postupku, b) uvođenju kapitalnih kontrola, c) deprecijaciji islandske krune i d) agresivnom restrukturiranju (privatnih) dugova. Autori pritom ublažavaju i korigiraju popularno shvaćanje „islandskog slučaja“ koji je globalnu pozornost privukao ponajviše zbog kontroverznog međunarodnog spora s drugim zemljama i intervencije MMF-a. U posljednjem dijelu rada analiziraju se oporavak i posljedice za islandsku ekonomiju te se islandski slučaj stilizirano uspoređuje sa slučajem Hrvatske, pri čemu se ističu gotovo u potpunosti suprotni ristupi, strategije i politike pri nošenju s Velikom recesijom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA