Pregled bibliografske jedinice broj: 1172225
Izvedbena i vizualna autobiografija – dva primjera: Dunja Knebl i Marko Marković
Izvedbena i vizualna autobiografija – dva primjera: Dunja Knebl i Marko Marković // Dani Hvarskoga kazališta / Senker, Boris ; Petranović, Martina (ur.).
Zagreb : Hvar: Hvar, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Književni krug Split, Grad Hvar, Hrvatsko pučko kazalište, 2021. str. - (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1172225 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izvedbena i vizualna autobiografija – dva primjera: Dunja Knebl i Marko Marković
(Performative and visual autobiography - two examples: Dunja Knebl and Marko Marković)
Autori
Marjanić, Suzana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Dani Hvarskoga kazališta
/ Senker, Boris ; Petranović, Martina - Zagreb : Hvar : Hvar, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Književni krug Split, Grad Hvar, Hrvatsko pučko kazalište, 2021
Skup
Dani Hvarskoga kazališta
Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 13.10.2021. - 16.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Izvedbena i vizualna autobiografija, Dunja Knebl, Marko Marković
(Performative and visual autobiography - two examples: Dunja Knebl and Marko Marković)
Sažetak
Kada piše o autobiografskom sporazumu, Philippe Lejeune navodi kako se pedesetih godina 20. stoljeća usmena autobiografija razvila polazeći od stvarnih usmenih situacija, od razgovora namijenjenih za radio emitiranje te da je riječ o transkripciji usmenog u pisani oblik bila sekundarni fenomen. Pritom ističe da ono što karakterizira intenzivan razvoj usmene autobiografije zadnjih godina je činjenica da je usmeni proces odvojen od izvora kako bi se proizvela knjiga ; publika nikada nije bila ni svjedok ni jamac početnog usmenog oblika, i ne zna dobro kako je proizveden tekst koji čita. Upućuje kako je autobiografija snimana magnetofonom zaslužila posebnu studiju koja bi iznijela na vidjelo varijacije koje ona donosi žanru – u području svjedočanstva daje riječ svima onima koji ne znaju pisati i koji nikada nisu mogli objavljivati knjige, te kao primjer navodi, primjerice, djelo Rudar sa sjevera (1974.) koje potpisuju Maria Craipeau i Louis Lengrand. Dakle, navedeni teorijski koncept usmene autobiografije, odnosno autobiografije snimane magnetofonom/diktafonom primjenjujem na monodramu Zašto sam postala javna pjevačica s 47 godina ili strah od kloniranja iz 1997. godine, a što se pak tiče vizualne autobiografije, ne mislim na autoportrete koju Predrag Finci određuje kategorijom „Vidjeti sebe – osobna fotografija“, nego na vizualne, medijske reprezentacije autobiografskoga, u ovom slučaju dnevničkoga, i to npr. preko SMS poruka, kako je to vizualizirao Marko Marković u svome pandemijskom Dnevniku straha iz prošle godine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
