Pregled bibliografske jedinice broj: 1172067
Glumčeva samostalnost, pokretač ili smetnja kazalištu / izvedbi
Glumčeva samostalnost, pokretač ili smetnja kazalištu / izvedbi // KRLEŽINI DANI U OSIJEKU 2013 - SUPOSTOJANJA I SUPROTSTAVLJANJA U HRVATSKOJ DRAMI I KNJIŽEVNOSTI / Hećimović, Branko (ur.).
Zagreb : Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, 2014. str. 310-317
CROSBI ID: 1172067 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Glumčeva samostalnost, pokretač ili smetnja kazalištu
/ izvedbi
(Actor's Independence)
Autori
Crnojević-Carić, Dubravka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
KRLEŽINI DANI U OSIJEKU 2013 - SUPOSTOJANJA I SUPROTSTAVLJANJA U HRVATSKOJ DRAMI I KNJIŽEVNOSTI
Urednik/ci
Hećimović, Branko
Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku
Grad
Zagreb : Osijek
Godina
2014
Raspon stranica
310-317
ISBN
978-953-347-012-2
Ključne riječi
glumac-zvijezda, Narcis, psihički prostor, kulturna politika
(acting star, Narcissus, psychic space, cultural policy)
Sažetak
Glumčeva samostalnost – pokretač ili smetnja izvedbi? Odabrala sam ovu od ponuđenih tema, temu koja na prvi pogled djeluje jednosmjernom, isključivom ali zapravo u sebi nosi mnoge paradokse. Naime, sam fenomen „glumačke samostalnosti“ teško je odredljiv. Predmnijeva li se možda da ta sintagma označava specifičnu glumačku „pokretljivost“, kreativnost pri pokusima i/li izvedbama a koja bi eventualno mogla zasmetati redateljima inženjerima ; ili manje spremnim redateljima, u smislu prepoznavanja i usmjeravanja „glumačkog unutarnjeg plova“ (upotrijebimo dobro poznati Gavellin termin)? Što je uopće „samo-stalnost“ - mogućnost autorefleksije, svjesne gradnje uloge u skladu s redateljevim uputama, a u odnosu spram partnera? Ili glumčeva samostalnost podrazumijeva izmicanje žanrovskim odrednicama za koju se redatelj/ica odlučio/ila? Možda se glumčeva samo-stalnost prvenstveno shvaća kao glumčeva „stalnost“, ili - drugim riječima rečeno - kao glumčeva „stalna ličnost“? Pitanja koja se nadalje nameću jesu i slijedeća ; glumčeva „samostalnost“ zasigurno ne nosi u svakoj od faza rada na predstavi istu težinu, kao ni sadržaj? Dakle, važno je precizirati je li glumčeva samostalnost smetnja ili potpora - kome ili čemu, i u kojoj fazi rada? Ukoliko je riječ o nuđenje vlastitih rješenja, „samostalnosti“ tijekom pokusa, mogli bismo slijediti Louisa Jouveta, Konstantina Stanislavskog ili Lee Strasberga, pa i Mihaela Čehova, te reći kako je zapravo u pitanju glumačka kreativnost, inovativnost. Ukoliko pogledamo ulogu glumca na sociološkom pa i društveno političkom planu, neminovno je u ovu našu kratku „raspravu“ o samostalnosti glumca na tren uvesti i fenomen aktivističkog kazališta. Danas je aktivističko kazalište sve češća pojava: i u tom smjeru gledajući, zanimljivo je za primijetiti kako su aktivistički „angažiraniji“ oni glumci koji nisu pohađali (kako bi Gavella rekao) „školu“, ali – eto - grade teatar. To je, po mom sudu, vrlo složen fenomen plodan za detaljnu i kompleksnu analizu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Kazališna umjetnost (scenske i medijske umjetnosti), Interdisciplinarno umjetničko polje
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Akademija dramske umjetnosti, Zagreb
Profili:
Dubravka Crnojević-Carić
(autor)