Pregled bibliografske jedinice broj: 1171606
Mehanički grad
Mehanički grad. Beograd: Strand - asocijacija za razvoj održive urbane zajednice, 2020 (monografija)
CROSBI ID: 1171606 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mehanički grad
(THE MECHANICAL CITY)
Autori
Ambruš, Denis
Prevoditelji
Kalafatić, Vlatka
Ostali urednici
Bogdanović, Ružica
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Strand - asocijacija za razvoj održive urbane zajednice
Grad
Beograd
Godina
2020
Stranica
158
ISBN
978-86-89111-24-8
Ključne riječi
urbanizam, arhitektura
(urbanism, architecture)
Sažetak
Knjiga Mehanički grad namijenjena je stručnim čitateljima ; arhitektima, urbanistima i prostornim planerima te svima koji spoznajno traže grad. Knjiga je pisana tijekom stvarnoga vremena prethodnoga desetljeća (2012-2020.) i u svezi je s pokretačem zbivanja društvenih procesa tijekom upravljanja gradom i regijom. Spletom okolnosti pozicijsko – opozicijskoga zaokruženoga djelovanja unutar jedinica lokalne i regionalne samouprave stjecao sam iskustvo praksom i proširio sam uvide. Znanstveni zaključci, koje izlažem, doprinose rješavanju strukovnih dvoumljenja upućenih predstavnicima vlasti na lokalnoj i regionalnoj razini. U knjizi promičem stručna uvjerenja i , , planerske istine“ koje, u današnjem društvu, razmjerno brzo isčezavaju iz poimanja urbane kulture. Pojedine su teme koncipirane kao obrada temeljnih znanja kojima pripadaju: planerski pristup i usmjerenje razvoja ; iskustvo primjene plana ; prostorne doktrine ; usmjeravajući gradski oblici i urbani krajolici. Istovremeno izoštreno motrim urbanotranzicijsko doba i pojedine fenomene: probleme lokalne samouprave upravljanja i razvoj grada ; probleme prestrukturiranja središnjice Zagreba ; proklamiranja razvojne osovine središta Beograda ; (re)kreacije gradskoga središta Osijeka ; skladnost ili zbrkanost u razmjeru planiranoga i spontanoga te promišljanje o konceptu grada. Naglašujem recentnu praksu prostornoga uređenja u drugačijim razmjerima europskih regionalnih i urbanih politika u preuzetim globalizacijskim okvirima. Neinformirane čitatelje upućujem pojasniti termin , , mehanički“ u znanstvenom polju arhitekture i urbanizma, grani urbanistička i prostorna planiranja. Termin mehanički je preuzet iz ICT terminologije od , , mehanička tipkovnica“ (gejmerska tastatura) i pripada tzv. računalnoj kraljevskoj periferiji. Označuje upravljačku moć usavršene forme raznovrsnih rješenja, način na koji se može svrsishodno postaviti pri planiranju i upravljanju. Određena analogija uspostavljena je s posebnosti bliske urbanističkom i prostornom planiranju kao: programabilnosti s kriterijem udobnosti korisnika koji su intenzivniji interakcijom. Motreni tijek stilska razdoblja pokazuje da je tradicionalni grad prijemčiv korisniku. Iz toga razloga sagledivi su prvi i posljednji potez grada u nastajanju kao otisak plana na papiru i trag ljudi u javnome prostoru (ulici, trgu, parku) ujedno najogoljeniji i konačan. Kako bolje izraziti grad, nego novim pokušajem svjesnosti o njemu samome. Danas je potrebno ponuditi jasno pojašnjenje prednosti i razlike programiranja tradicionalnoga versus mehaničkog grada, a razlike su znatne: prvi je usredotočen na klasični plan i urbanu formu sa svim prepoznatim vrlinama i manama bez taktilne povratne informacije svojevrsnoga sloja ispod vidljivih oblika , , savitljive membrane“, a drugi, fragmentirano ispod svake pozicije - četvrti (kvarta) reagira na aktivnost kao izvjesni , , svičevi – mehanizmi“ s blago različitim karakteristikama u filozofiji i konceptu korištenja. Performanse se u njemu ne degradiraju protijekom vremena, a nova je urbanistička doktrina skup postavki u smjeru aktivacije pojedinih dijelova u kombinaciji s tko zna kolikim brojem drugih, gdje će se registrirati na zajedničkoj platformi svi simultani pritisci: "n- key rollover". Naglašujem da knjiga isključivo ne izražava urabnotranzicijski razvoj gradova već tematizira globalno nasrtanje na prostor i vrijeme, neprestanim ubrzavanjem sredstava kojima se kroz njih prolazi, kao konačno razvojnom cilju. Naprotiv, promičem da ono što nije podložno dokrajčenju i potrebi što (ne)činiti, cilja umjetnički dosegnuti planiranje kao svjedočenje epohe u kojoj živimo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Interdisciplinarne tehničke znanosti, Interdisciplinarne društvene znanosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti
Napomena
CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna
biblioteka Srbije, Beograd
711.42.01 72.01
UDK 711.42.0172.01
COBISS.SR-ID 26841097