Pregled bibliografske jedinice broj: 1171080
Utjecaj soja kvasca na senzorska svojstva i sastav hlapljivih spojeva vina Pošip
Utjecaj soja kvasca na senzorska svojstva i sastav hlapljivih spojeva vina Pošip, 2021., diplomski rad, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split
CROSBI ID: 1171080 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj soja kvasca na senzorska svojstva i sastav
hlapljivih spojeva vina Pošip
(Influence of yeast strains on sensory properties and
composition of volatile compounds of Pošip wine)
Autori
Jurišić Andrea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Kemijsko-tehnološki fakultet
Mjesto
Split
Datum
27.10
Godina
2021
Stranica
66
Mentor
Šarolić, Mladenka
Ključne riječi
Pošip, senzorska svojstva, hlapljivi spojevi, HS-SPME, GC- MS
(Pošip, sensory properties, volatile compounds, HS-SPME, GC-MS)
Sažetak
Pošip je bijela sorta grožđa koja se uglavnom uzgaja na južnim dijelovima otoka Korčule, osobito na području Čare i Smokvice gdje daje vino vrhunske kvalitete čemu svjedoče brojne nagrade i priznanja. Vino je osebujnog okusa sa svojstvenim aromama suhih marelica i smokava, blistavo, slamnate-zlatnožute boje. U posljednje vrijeme proizvođači rade brojne eksperimente kako bi utvrdili optimalne uvjete za provedbu fermentacije i odabrali odgovarajući soj kvasaca kojima bi se postigao maksimum sortnih i sekundarnih aroma i u konačnici visokokvalitetan proizvod. U ovom radu su korištena dva vina sorte Pošip koja su proizvedena s različitim kvascima. Za određivanje razlike utjecaja različitih sojeva kvasaca provedena je senzorska analiza i izolacija hlapljivih organskih spojeva mikroekstrakcijom vršnih para na krutoj fazi (HS-SPME). Aromatični profil uzoraka vina Pošip određen je vezanim sustavom plinska kromatografija-spektrometrija masa (GC -MS). Najveći intenziteti mirisnih i okusnih obilježja u vinima su bili „voćno“ i „cvjetno“. Uzorak X-16 imao je nešto veće intenzitete „voćnosti“ dok su „cvjetni“ intenziteti bili viši u uzorku X-5. Najzastupljeniji spojevi u oba uzorka vina su spojevi sekundarne arome. U skupini estera dominiraju etilni esteri viših masnih kiselina (2- metilbutil-oktanoat, etil-heksadekanoat, etil- dec-9-enoat, etil-tetradekanoat, etil-linoleat). Najviši udio u oba uzorka vina imao je ester 2- metilbutil-oktanoat čiji je senzorski opis „voćno“. U uzorku X-16 utvrđen je viši udio izoamil-acetata što se može dovesti u korelaciju s rezultatima senzorske analize gdje su obilježja „voćnosti“ viših intenziteta u uzorku X-16. Dobiveni rezultati pokazuju kako različiti kvasci različito doprinose aromi vina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija