Naslov
Kulturna i povijesna baština Poljica
(Cultural and historical heritage of Poljica)

Autori
Burić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Split

Datum
19.06

Godina
2012

Stranica
64

Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić

Ključne riječi
Mila Gojsalić, mitska bića, poslovice
(Mila Gojsalić, mythical creatures, proverbs)

Sažetak
U ovom radu istraživala se kulturna i povijesna baština Poljica. Poljički kraj, poznat po uređenom načinu života i svojoj tradiciji, pokazao se i kao bogat izvor običaja i priča. U uvodu se pobliže prikazao prostorni i povijesni izgled Poljica. Podjeljena su u tri pojasa, i to na Gornja, Srednja i Donja Poljica. Nastanak im prati legenda o tri brata, sinovima hrvatskog kralja Miroslava, pribjeglih iz Bosne. Jedinstvo i sloga kojom se ovaj narod ističe dijelom proizlazi i iz činjenice da su dugo kroz svoju povijest bili pod tuđom vladavinom. Vrhovništvo su morali priznavati Turcima, Mlećanima i Francuzima, čiji je vojskovođa Napoleon čak ostavio zapise o ljepoti ovog kraja u svojim memoarima. U poglavlju koje slijedi zapisani su primjeri vjerske i svjetovne lirike: različitih pjesama, balada, romanci, popjevki i poslovica koje odražavaju bogatstvo i raznovrsnost poljičkog vjerskog i društvenog života od njihovih predaka pa do današnjih dana. Dio rada posvećen je i usmenim pričama. Neke svjedoče o svakodnevnici, neke o nesrećama koje su ih zadesile, a neke o povezanosti čovjeka, a, slijedom toga, i njegove sudbine, s prirodom koja ga okružuje. U poglavlju o običajima zabilježena je svjetovna i vjerska tradicija koja je, većim dijelom, prisutna u Poljicima i danas. Ono što je ostalo kao dio povijesti, legende su o vilama i drugim nestvarnim bićima koje su obilježile mnoge večeri uz vatru i komin kao oblik druženja i zabave. Istaknuti su i velikani poljičke povijesti kao uzori moralnih, vjerskih i nacionalnih vrijednosti. Mila Gojsalić te Žarko Dražojević žrtvovanjem svojih života svjedočili su ljubav prema svom narodu dok se sveti Rajnerije, kao suzaštitnik grada Splita, još uvijek štuje u Dubravi kao čudotvoran posrednik različitih milosti i ozdravljenja. U posljednjem poglavlju iznesene su zaključne misli i iskustva stečena tijekom stvaranja rada, koji zbog bogatstva odabrane teme, zasigurno pruža mogućnosti za daljnja istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA