Naslov
Nematerijalna kulturna baština u Kučinama kod Splita
(Intangible cultural heritage in Kučine near Split)

Autori
Treursić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Split

Datum
05.03

Godina
2012

Stranica
45

Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić

Ključne riječi
Nekadašnji običaji kroz život, basme, molitve
(Former customs through life, fables, prayers)

Sažetak
U radu se interpretiraju tradicionalni narodni običaji životnog i godišnjeg ciklusa u mjestu Kučine pokraj Splita. Opis običaja životnog ciklusa započinje običajima vezanim za vjenčanje. Vjenčanje se obično obavljalo nedjeljom u rano popodne. Svatovi bi se okupili kod mladoženje, odakle bi krenuli po mladenku. Kada bi stigli pred mladenkinu kuću, mladoženja bi tražio da mu izvedu ovcu koju je izgubio. Tada bi iz kuće izlazile djevojke, a mladoženja bi ih redom odbijao sve dok naposljetku ne bi izišla mladenka. Nakon vjenčanja svatovi su se vraćali u mladenkinu kuću gdje bi se pripremio ručak, dok se svadbena večera održavala u mladoženjinoj kući. Valja istaknuti da su tek na putu prema mladoženjinoj kući mladenci išli zajedno. Pred mladoženjinom kućom mladenka bi dobila naranču ili jabuku koju bi bacila preko kuće pokazujući tako svoju snagu. Potom bi kleknula na jastuk iskajući oprost uz obećanje da će poštovati sve ukućane. Nakon običaja oko vjenčanja slijede opisi vjerovanja i običaja vezanih uz period trudnoće i rođenje djeteta. Nekada se rađalo kod kuće uz pomoć seoskih babica koje su se brinule o rodiljama i novorođenčadi. Nakon poroda, rođakinje i kume obilazile su rodilju noseći joj na dar hranu. Dijete su na krštenje nosile baka i kuma budući da se rodilja smatrala nečistom, pa 40 dana poslije poroda nije smjela ući u crkvu. Posljednji u nizu običaja životnog ciklusa su običaji vezani uz pokop. Kada bi netko u obitelji umro, u kući bi se sve do sprovoda okupljala rodbina, prijatelji i susjedi. U Kučinama žene nisu naricale kao što je bio običaj u drugim mjestima. Ciklus godišnjih običaja započinje opisom božićnih običaja, počevši od prve nedjelje adventa do Sveta tri kralja. Za božićne praznike uobičajeni su bili obilasci kolendara koji su osobitom pjesmom rodbini, prijateljima i ostalim mještanima čestitali Božić. Od običaja proljetnoga razdoblja navode se oni vezani za Uskrs. U radu se također ukratko opisuju običajne radnje koje su pratile jamatvu, vršidbu, blagoslov polja, pravljenje rakije i berbu maslina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA