Pregled bibliografske jedinice broj: 1170872
Zadarska Gaženica - intermodalno prometno čvorište i mogućnosti regeneracije skladišnih zgrada
Zadarska Gaženica - intermodalno prometno čvorište i mogućnosti regeneracije skladišnih zgrada // Proceedings of 1st International Students GREEN Conference / Habuda-Stanić, Mirna (ur.).
Osijek: Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2021. str. 584-594 (predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 1170872 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zadarska Gaženica - intermodalno prometno čvorište i
mogućnosti regeneracije skladišnih zgrada
(The Industrial Zone of the City of Zadar Intermodal
Hub and Possibilities in Warehouses` Regeneration)
Autori
Sekula, Lucija ; Barišić Marenić, Zrinka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Proceedings of 1st International Students GREEN Conference
/ Habuda-Stanić, Mirna - Osijek : Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2021, 584-594
ISBN
978-953-7005-67-2
Skup
1. međunarodna studentska GREEN konferencija = 1st International Students’ GREEN Conference (ISC GREEN 2018)
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 17.05.2018. - 18.05.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
industrijska baština, postindustrijsko doba, lučko-industrijski kompleks, intermodalno čvorište, Zadar, Gaženica
(industrial heritage, postindustrial period, harbour-industrial complex, intermodal hub, Zadar, Gaženica)
Sažetak
Pojam industrijske arheologije obuhvaća istraživanje baštine industrijske i tehničke kulture, učestalo neiskorištene i beživotne u današnjem postindustrijskom dobu. Cilj je discipline osvijestiti vrijednost industrijskog naslijeđa, spriječiti rušenje objekata koji su obilježili čitavo povijesno razdoblje, te iskoristiti potencijal prostora za nove, suvremene funkcije. Nastanak lučko-industrijskog kompleksa Gaženice, na zadarskom jugoistočnom rubu, vezan je uz oporavak gospodarstva i demografski rast potaknut izgradnjom željezničke pruge 1967. Premještanjem trajektne luke s Poluotoka u zonu kompleksa priobalni pojas Gaženice danas postaje područje transformacije u suvremeno intermodalno čvorište, tj. mjesto povezivanja cestovnog, željezničkog i lučkog prometa, a u blizini luke zračnog prometa. Međutim, njeno zaleđe, ispunjeno nekorištenim skladištima, nije predmet novih planova. Scenarije razvoja, i to oprečne, moguće je naći već u Hrvatskoj. Šibenik Tvornicu elektroda i ferolegura, svjedok nekadašnje gospodarske moći, sravnjuje sa zemljom, dok Rijeka imenovanje Europskom prijestolnicom kulture 2020. godine duguje između ostalog i oživljavanju industrijske baštine. Riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti u nedostatku sredstava seli u zapadno krilo nekadašnje tvornice Rikard Benčić, na izrazito ekonomičan način prilagođavajući postojeće prostore suvremenim potrebama. Napušteno i nezanimljivo može minimalnim sredstvima postati živo i bogato sadržajima, doprinos zadarskoj kulturnoj i turističkoj ponudi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
