Pregled bibliografske jedinice broj: 1170817
Analiza odnosa temperatura zraka, temperature površine mora i oborina na otoku Visu
Analiza odnosa temperatura zraka, temperature površine mora i oborina na otoku Visu // Hrvatske Vode, 29 (2021), 118; 275-289 (recenziran, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1170817 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza odnosa temperatura zraka, temperature
površine
mora i oborina na otoku Visu
(Analysis of the relations between air and sea
surface
temperatures and precipitation on Vis island)
Autori
Bonacci, Ognjen ; Bonacci, Duje ; Patekar, Matko
Izvornik
Hrvatske Vode (1330-1144) 29
(2021), 118;
275-289
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
temperatura zraka ; temperatura površine mora ; oborine ; MannKendall test ; Gaussen-Walterov dijagram ; otok Vis (Hrvatska)
(air temperature ; sea surface temperature ; precipitation ; Mann-Kendall test ; Gaussen-Walter diagram ; Vis Island (Croatia))
Sažetak
U članku su analizirani nizovi srednjih dnevnih, mjesečnih i godišnjih temperatura zraka i mjesečnih i godišnjih oborina mjereni na tri postaje na otoku Visu. Korišteni su podaci opaženi na glavnoj meteorološkoj postaji Komiža (1956. - 2019.) i automatskim postajama Hum (2012. - 2019.) i Dračevo polje (2017. - 2019.). Osim toga analizirani su i nizovi srednjih dnevnih, mjesečnih i godišnjih temperatura površine mora mjereni na postaji Komiža (1991. - 2019.). Vis je mali karbonatni otok površine 89, 72 km2 s najvišim vrhom od 587 m n.v. na kojem je locirana automatska meteorološka postaja Hum. Režim temperatura zraka na sve tri postaje na malom otoku udaljenom od kopna je sličan. Srednje dnevne, mjesečne i godišnje temperature zraka najviše su na postaji Komiža. Više su za oko 1 ºC od srednjih godišnjih temperatura zraka izmjerenih u Dračevom polju i oko 3, 6 ºC od onih izmjerenih na postaji Hum. Trend porasta srednjih mjesečnih temperatura zraka u razdoblju 1964. - 2019. javlja se u svakom pojedinom mjesecu godine. Gradijent opadanja srednjih dnevnih temperatura zraka s nadmorskom visinom u toplom dijelu godine znatno je niži nego u hladnom dijelu godine. Najintenzivniji porasti temperatura zraka javljaju se u najtoplijem dijelu godine. Srednje godišnje vrijednosti temperatura površine mora u razdoblju 1991. -2019. brže su rasle od srednjih godišnjih temperatura zraka. Prosječne mjesečne temperature površine mora više su od prosječnih mjesečnih temperatura zraka u razdoblju od rujna do travnja. U ostalim mjesecima su niže. Minimalne dnevne temperature zraka javljaju se u hladnom dijelu godine između 6 i 7 sati dok se tijekom toplog dijela godine javljaju nešto ranije, između 4 i 5 sati. Maksimalne dnevne temperature zraka uglavnom se javljaju oko 13 sati. Niti jedan od analiziranih nizova godišnjih i mjesečnih oborina u razmatranom razdoblju (1956. - 2019.) nije pokazao postojanje statistički značajnog trenda porasta ili opadanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geofizika, Građevinarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
EK-EFRR-KK.01.1.1.02.0027 - Implementacijom suvremene znanstvenoistraživačke infrastrukture na FGAG Split do pametne specijalizacije u zelenoj i energetski učinkovitoj gradnji (Jajac, Nikša, EK - KK.01.1.1.02) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Split,
Hrvatski geološki institut,
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus