Naslov
Etno-filološka baština u Kostanju kod Poljica
(Ethno-philological heritage in Kostanje near Poljica)

Autori
Radovčić, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Split

Datum
07.10

Godina
2011

Stranica
36

Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić

Ključne riječi
Lirske pjesme, mitske i demonološke predaje
(Lyrical songs, mythical and demonological legends)

Sažetak
Ovaj rad prikazuje sliku Poljica ; odnosno Kostanja, iz izvora sakupljenih od znanstvenika i kazivača. U Poljicima je živa usmena predaja čija se književnost i tradicija prenosila usmenim putem. Nalazimo razne oblike usmene književnosti: lirsku poeziju, epsku poeziju, priču, folklorno stvaralaštvo, usmene- retoričke oblike i mikrostrukture. Navodim zemljopisni položaj i povijest Poljičke republike, čiji su događaji uvelike utjecali na tadašnji život pa tako i na usmenu književnost. Kod usmenih lirskih pjesama nalazimo popivku i porugašicu. Popivka je kratka pjesmica sastavljena za vesele prigode, a najviše se izvodi u kolu, na piru i dernecin. Porugašica je pjesma koja tematizira neko sramotno djelo te joj je svrha javni prikor. Nalazimo također i uspavanke, naricaljke, ljubavne pjesme i ostale oblike a donosim i način izvedbe pojedinih pjesama. Iz toga mogu izvući zaključak da se ljudima stvarne prigode bile inspiracija za stvaranje ( npr.sakupljena priča od kazivača o nastajanju neke pjesme). Poslovice su također bile zastupljene u Poljicima. To je sažeta izreka koja izriče životnu mudrost. Mnoge od njih su narodne jer im je izvor nepoznat. Pripovijetka bi došla na red kada ne bih bilo nikoga za pjevanje, najviše se pripovijedalo za stolom ili na putu u svrhu skraćivanja vremena. Mila Gojsalić je jedna od najvećih junakinja Poljičke krajine, njezina djela dolaze do nas u obliku predaje ; vrsta priče koja se temelji na vjerovanju u istinitost njezinog sadržaja. Predaja o poljičkoj junakinji spada u povijesne. Valja spomenuti i mitske i demonološke predaje ; jer su mještani vjerovali u postajanje nadnaravnih bića kao što su vile i vukodlaci. Na koncu valja spomenuti i običaje koji su zaživjeli u Poljicima. Najočuvaniji su oni uoči velikih blagdana. Gospin prinos je najznačajniji blagdan za Kostanje a specifičan je po prijenosu Gospina kipa iz Kostanja u susjedno selo Podgrađe i obratno. Ovaj rad, dakle, svjedoči o neizbrisivoj moći tradicije, kulture itd. Danas se stvaraju neki novi običaji (Susreti klapa, Dani soparnika) koji su zapravo bazirani na starima i njima su u čast.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA