Naslov
Što učiniti s otpadom koji nastaje u proizvodnom procesu industrije za preradu i proizvodnju hrane životinjskog podrijetla?
(How to Waste Generated in the Production Process of the Industry for Processing and Production of Food of Animal Origin?)

Autori
Vešligaj, Božica ; Nidogon, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
DDD i ZUPP otpad - ekološka niša / Korunić, Javorka - Zagreb : Korunić, 2019, 163-170

Skup
Djelatnost dezinfekcije, dezinsekcije, deratizacije i zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda

Mjesto i datum
Novigrad, Hrvatska, 26.03.2019. - 29.03.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
otpad, nusproizvodi životinjskog podrijetla, sirovina, zbrinjavanje, recikliranje, DDD mjere
(waste, by-products of animal origin, raw materials, waste disposal, recycling, pest control measures)

Sažetak
Sažetak Prema Zakonu o hrani („Narodne novine“ br. 81/13, 14/14, 30/15), svaki proizvođač hrane dužan je proizvesti zdravstveno ispravnu hranu, tj. hranu sigurnu za potrošača. Unatoč primjeni i provođenju načela svih standarda vezanih uz proizvodnju, skladištenje i distribuciju hrane, postoji mogućnost dobivanja nesukladnog proizvoda koji nikako nije za ljudsku uporabu. Što učiniti s takvim proizvodom? Prije samog početka prerade i proizvodnje, veliku pažnju treba posvetiti kvaliteti same sirovine za gotove proizvode pa će u radu biti obrađen i postupak zbrinjavanja eventualno neuvjetne sirovine. Ako proizvod ili sirovina nisu zdravstveno ispravni, svrstavaju se u otpad. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 94/13), otpadom se smatra svaka tvar ili predmet određen kategorijama otpada, kojeg proizvođač mora ili namjerava odbaciti. Prema sustavu za gospodarenje otpadom, nastoji se raznim postupcima maksimalno iskoristiti sva postojeća svojstva pojedinog otpada. Treba također naglasiti ukoliko je proizvod dobiven iz sirovina životinjskog podrijetla tako dobiveni proizvodi i sirovine se deklariraju nusproizvodima životinjskog podrijetla. Za nusproizvode životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi i koji se kolokvijalno ili žargonski, a ponekada i iz neznanja svrstavaju u „otpad“ prehrambene industrije vrijede posebni propisi sukladno Uredbi (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te sukladno Uredbi Komisije (EU) br. 142/2011 od 25. veljače 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1069/2009. U Republici Hrvatskoj je danom pristupanja RH u članstvo EU započela direktna primjena Uredbi koje reguliraju ovo područje. U proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda nusproizvodi životinjskog podrijetla najčešće se kategoriziraju kao nusproizvodi životinjskog podrijetla kategorije 3 (od ukupno 3 postojeće kategorije) te su u radu prikazani i kao „kategorija 3“. U radu su opisani postupci, slijed od prihvata do konačnog recikliranja otpada te nusproizvodi životinjskog podrijetla. Svrha svih tih postupaka je prvenstveno zaštita zdravlja ljudi, zaštita okoliša i maksimalno korištenje svih vrijednih svojstava otpada i nusproizvoda životinjskog podrijetla. Osim navedenog, treba naglasiti kako su otpad i nusproizvodi životinjskog podrijetla odličan medij za rast i razmnožavanje mikroorganizama koji mogu ugroziti zdravlje ljudi i životinja pa zahtijevaju redovno provođenje mjera sanitacije površina i prostora te dezinfekcije. Nadalje, neke vrste otpada, a posebice nusproizvodi životinjskog podrijetla, predstavljaju i hranu za insekte i glodavce pa se uz to javlja i potreba za provođenjem mjera dezinsekcije i deratizacije. Stoga, možemo zaključiti da je najvažnije zbrinuti što više otpada i nusproizvoda životinjskog podrijetla na adekvatan način i time dobrim dijelom riješiti uzroke i posljedice njegovog štetnog djelovanja, a ujedno dobivanja sekundarnih i vrijednih sirovina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)

POVEZANOST RADA