Naslov
Emocionalna stanja i stres medicinskih sestara/tehničara na rehabilitacijskim bolničkim odjelima prije i tijekom pandemije COVID-19
(Emotional states and stress of nurses/technicians in rehabilitation hospital wards, before and during the COVID-19 pandemic)

Autori
Vuletić, Gorka ; Vuger-Kovačić, Daria

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
The 3rd International Scientific Conference "Coping with Crisis: Pathways towards Resilience" - book of abstracts / Pačić-Turk, Ljiljana ; Žutić, Maja - Zagreb : Odjel za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, 2021, 159-159

ISBN
978-953-8014-62-8

Skup
3. međunarodna znanstvena konferencija: Suočavanje s kriznim situacijama – putevi jačanja otpornosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.12.2021. - 11.12.2021

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
pandemija COVID-19 ; medicinske sestre ; stres ; emocije
(pandemic COVID-19 ; nurses ; stress ; emotions)

Sažetak
Posao medicinskih sestara i tehničara na rehabilitacijskim bolničkim odjelima je stresan. Indikatori stresa su stalno razmišljanje o bolesnicima i poslu, poteškoće sa spavanjem, umor, uzrujanost. U vrijeme pandemije bolesti COVID-19, rad na bolničkim odjelima odvijao se kontinuirano, uz provođenje epidemioloških mjera, a direktni kontakt s pacijentima, mogućnost kontakta sa zaraženima te rad u zaštitnoj odjeći predstavljao je dodatni izvor stresa. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati i usporediti razinu doživljenog stresa i emocionalna stanja medicinskih sestara/tehničara koji rade na bolničkim odjelima specijalne bolnice za rehabilitaciju, prije pandemije COVID-19 i 18 mjeseci nakon početka pandemije. Ispitano je 62 medicinskih sestara/tehničara u prvom mjerenju i 52 u drugom ; u dobi od 20 do 66 godina. Nije utvrđena statistički značajna razlika u razini doživljenog stresa koji u prvom mjerenju iznosi 2, 91 a u drugom 2, 94, uz raspon rezultata 1, 00 do 4, 83. U drugom mjerenju, tijekom pandemije, relativno veliki broj (57, 7 %) navodi osjećaj zabrinutosti te uzrujanosti (21, 2 %) što je značajno više nego prije pandemije. Kao subjektivni pokazatelji stresa kod sestara, najčešće se javljaju poteškoće sa spavanjem (35, 5 % nasuprot 28, 8 %), umor (31, 6 % nasuprot 44, 2 %) te stalno razmišljanje o poslu (57, 4 % nasuprot 46, 1 %). U vrijeme pandemije sestre su u svom radu bile pojačano uzrujane i umorne. Najučestalije emocije koje se kod njih javljaju u radu tijekom pandemije COVID-19 su zabrinutost i uzrujanost, naime radi se o novoj bolesti, relativno je malo informacija i znanja o bolesti, stoga je anksioznost je normalna reakcija. Rezultati ispitivanja pokazali su da medicinske sestre rad na bolničkim rehabilitacijskim odjelima procjenjuju stresnim (prije i tijekom pandemije), a najčešći pokazatelji stresa su poteškoće sa spavanjem i stalno razmišljanje o poslu. Rezultati ukazuju na potrebu za kvalitetnom komunikacijom na razini ustanove i daljnjom edukacijom vezano uz pandemiju kao i potrebu za provođenjem relaksacijskih tehnika kod medicinskih sestara koje rade na rehabilitacijskim bolničkim odjelima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA