Naslov
Kliničko-epidemiološke značajke akutnog koronarnog sindroma u žena hospitaliziranih u KBC-u Split
(Clinical and epidemiological features of acute coronary syndrome in women hospitalized in KBC Split)

Autori
Nonković, Diana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet, Split

Mjesto
Split

Datum
20.05

Godina
2011

Stranica
69

Mentor
Drago Rakić

Ključne riječi
akutni koronarni sindrom ; žene
(acute coronary syndrome ; women)

Sažetak
Istraživanje je provedeno u cilju utvrđivanja kliničko-epidemioloških značajki AKS-a u žena iz Splitsko-dalmatinske županije, hospitaliziranih od AKS-a u KBC-u Split u dvogodišnjem razdoblju 2007.-2008. godine. Žene su činile približno trećinu hospitaliziranih od AKS-a tijekom promatranog razdoblja. Među ženama s AKS-om u približno 4/5 utvrđen je AIM, a kod svake pete NAP, pri čemu je NSTEMI utvrđen u 28, 7% slučajeva, STEMI u 25, 2% te NAP u 21, 6%, dok je AIM ostao neklasificiran kod četvrtine ispitanica. Prema udjelu žene su prevladavale samo u najstarijoj dobnoj skupini, a broj oboljelih žena je rastao proporcionalno starenju. Umrle su bile starije od onih koje su preživjele (za STEMI starije 2, 39 godina, za NSTEMI 11, 72 godina, a za neklasificirani AIM 5, 70 godina). Žene su bile značajno starije od muškaraca (za 6, 3 godina kod umrlih, a za 7, 62 godina kod preživjelih). Među svim hospitaliziranima od AKS-a umrlo je više žena (11, 8%) nego muškaraca (6, 0%). U istraživanju je dokazano da su muški ispitanici s AKS-om značajno više preživljavali, te da ženski spol povećava rizik umiranja za 2, 1 put, a svaka godina života više u žena povećava rizik umiranja od AKS za 1, 07 puta. Ove bolesnice su kasnile s hospitalizacijom. Naime, 12, 0% žena je stiglo u bolnicu u roku 2 sata od početka boli, 21, 7% u vremenu 2-6 sati, 16, 0% u vremenu 6-12 sati, 18, 6% u vremenu 12-24 sata, te 31, 7% u vremenu duljem od 24 sata. Približno 1/3 svih zabilježenih komplikacija utvrđena je u žena, a muškaraca bez komplikacija je bilo značajno više. Komplikacija zatajivanje srca je bila vezana uz ženski spol. U preživjelih žena su također značajno češće kao čimbenici rizika nađeni hipertenzija, šećerna bolest i nestabilna angina pektoris, a kod muškaraca aktivno ili bivše pušenje. Umrle žene značajno su imale hipertenziju i šećernu bolest tip 2, a umrli muškarci aktivno pušenje. U ovom radu se pokazalo da su neinvazivni dijagnostički postupci ehokardiografije i ergometrije značajno češće obavljani u muškaraca nego u žena. Nije utvrđena rodna razlika u provođenju trombolize. Invazivni kardiološki postupci su značajno češće vršeni u muškaraca (koronarografija i PCI). Ispitanice s AKS-om su značajno više koristile ACE inhibitore, dok su ispitanici češće koristili statine prije hospitalizacije. Dokazano je da su prilikom bolničkog otpusta muškarcima značajno češće propisivali statini, a ženama ACE inhibitori. Ovo je istraživanje utvrdilo postojanje spolnih razlika u kliničko-epidemiološkim značajkama AKS-a kod stanovnika naše županije, te je uglavnom potvrdilo dosadašnje 55 rezultate provedenih istraživanja u svijetu. Međutim, donijelo je i nove spoznaje specifične za našu sredinu, koje je nužno dalje istraživati. Pozornost treba posvetiti edukaciji svih segmenata zajednice, te boljoj organizaciji zdravstvene zaštite.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA