Pregled bibliografske jedinice broj: 1170536
Infektivni spondilodiscitis: analiza serije slučajeva
Infektivni spondilodiscitis: analiza serije slučajeva // Reumatizam, 68 (2021), Suppl 1
Rovinj, Hrvatska, 2021. str. 55-56 doi:10.33004/reumatizam-supp-68-1-7 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1170536 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Infektivni spondilodiscitis: analiza serije
slučajeva
(Infective spondylodiscitis: case series analysis)
Autori
Rukavina Iva ; Đapić Tomislav ; Frković Marijan ; Jelušić Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Reumatizam, 68 (2021), Suppl 1
/ - , 2021, 55-56
Skup
23. godišnji kongres Hrvatskog reumatološkog društva
Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 14.10.2021. - 17.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
spondilodiscitis ; bol u leđima ; infekcija ; kralješnica ; vertebralni osteomijelitis
(spondylodiscitis ; back pain ; infection ; spine ; vertebral osteomyelitis)
Sažetak
Uvod: Infektivni spondilodiscitis je infekcija intervertebralnog diska isusjednih kralješaka koja može uključivati paraspinalna meka tkiva. Rijetko se javlja, a može rezultirati ozbiljnim komplikacijama. Predstavlja 2–4 % osteoartikularnih infekcija u djece i obično ima podmukao početak. Zasad ne postoje sasvim jasno definirane smjernice za liječenje ovog poremećaja. Ispitanici i metode: Retrospektivno smo analizirali kliničke, laboratorijske, mikrobiološke te radiološke značajke 5 bolesnika s infektivnim spondilodiscitisom, način liječenja i ishod. Rezultati: Radilo se o jednoj djevojčici i 4 dječaka u dobi od 4 mjeseca do 16 godina koji su se prezentirali nemogućnošću hodanja i sjedenja (37, 5 %), bolovima u ekstremitetima (12, 5 %) i bolovima u ledjima (87, 5 %). Vrućicu je imalo 60 % bolesnika dok je jedna bolesnica (20%) bila subfebrilna. Većina bolesnika (80 %) imalo je povišene upalne parametre (SE, CRP, broj leukocita), a dio tijela koji je najčešće bio zahvaćen bio je lumbalni dio kralješnice (80%). Uzročnik je izoliran samo kod jednog bolesnika (20%) iz hemokulture (Staphylococcus aureus). Bolesnici su liječeni antibioticima širokog spektra 6 – 12 tjedana. Jedan bolesnik je razvio paraspinalni apsces (20%) koji je operativno liječen te je također nosio ortozu. Svi bolesnici su se u potpunosti oporavili izuzev najmladjeg bolesnika koji ima rezidualnu kifozu koja se planira kirurški korigirati. Kasnije učinjeni kontrolni MR kralježnice nije se uvijek u potpunosti podudarao sa kliničkom slikom bolesnika. Zaključak: O spondilodiscitisu treba razmišljati kod djece koju bole leđa, koja odbijaju sjediti i hodati, a posebice ukoliko je prisutna i povišena tjelesna temperatura i upalni parametri. Za povoljan ishod nužna je adekvatna primjena antibiotika kao i pravovremena kirurška intervencija. Smjernice za liječenje spondilodiscitisa u djece su više nego dobrodošle.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb