Naslov
Tko još mari za pravednost? Pregled istraživanja osjetljivosti na nepravdu i vjerovanja o pravednosti svijeta u uzorcima iz studentske i opće populacije. 25. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa.
(Who cares about justice? A review of research on sensitivity to injustice and just-world beliefs in samples from student and general population)

Autori
Ćubela Adorić, Vera

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
25. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa (Knjiga sažetaka) / Ćubela Adorić, Vera ; Franc, Renata ; Kalebić Maglica, Barbara ; Nakić Radoš, Sandra - Jasrebarsko : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2017, 124-124

ISBN
978-953-55079-6-3

Skup
25. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 08.11.2017. - 11.11.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
vjerovanja o pravednosti svijeta, osjetljivost na nepravdu, motiv pravednosti
(just-world beliefs ; sensitivity to injustice ; justice motive)

Sažetak
Jedna linija istraživanja u području psihologije socijalne pravde fokusira se na individualne razlike u reakcijama na (ne)pravdu i, posebice, na relativno stabilne individualne razlike u vjerovanjima o (ne)pravednosti svijeta, subjektivnoj važnosti pravde i u osjetljivosti na nepravdu. Za potrebe istraživanja na uzorcima iz naše populacije, adaptirane su Skala globalnog vjerovanja u pravedan svijet (Dalbert i sur. 1987, adaptirala Ćubela Adorić, 1999), Skala personalnog vjerovanja u pravedan svijet (Dalbert, 1999, adaptirala Ćubela Adorić, 2001), Skala centralnosti pravde (Dalbert i sur., 1987, adaptirala Ćubela Adorić, 1999) i Skala osjetljivosti na nepravdu (Schmitt i sur., 2005, adaptirale Ćubela Adorić i Jurkin, 2008), a dodatno je za ove potrebe konstruirana i Skala vjerovanja u nepravednost svijeta (Ćubela Adorić, 1999). Ovaj skup instrumenata, zasebno ili u različitim kombinacijama, u proteklom je razdoblju primijenjen u nizu istraživanja na uzorcima iz populacije studenata i odraslih u Hrvatskoj. Cilj ovoga izlaganja je dati pregled osnovnih nalaza ovih istraživanja o relacijama između ovih različitih načina na koji se manifestiraju važnost koja se pridaje pravednosti i potreba da se zaštiti predodžba o pravednom svijetu, kao i o njihovim relacijama s mjerama drugih teorijski relevantnih konstrukata, uključujući pokazatelje subjektivne dobrobiti i mentalnog zdravlja. Rezultati ovih istraživanja uglavnom potvrđuju pretpostavku da je vjerovanje u pravednost svijeta, posebice u personalnoj domeni, adaptivno te da, barem do određene razine iskustava nepravde, ovo vjerovanje funkcionira kao osobni resurs u suočavanju s takvim iskustvima. No, kad je razina takvih iskustva visoka (npr. dugotrajna nezaposlenost) ili prelazi granicu nakon koje pojedinac sebe počinje definirati kao žrtvu (npr. žrtva mobbinga), povezanost ovog vjerovanja s pokazateljima subjektivne dobrobiti i mentalnog zdravlja je slabija ili, čak, neznačajna. U potonjim uvjetima može doći i do disocijacije pojedinih vjerovanja o pravednosti, a funkciju interpretativnog okvira za doživljenu nepravdu čini se da preuzima vjerovanje da je svijet u osnovi nepravedan. Općenito, rezultati provedenih istraživanja u skladu su s pretpostavkom da vjerovanje u nepravednost svijeta nije naprosto opozit vjerovanju u pravednost te da zapravo reflektira negativan pogled na svijet, koji je dijelom posljedica i akumuliranih osobnih iskustava nepravde. Sličan obrazac donekle vrijedi i za osjetljivost na nepravdu iz perspektive žrtve koja, za razliku od osjetljivosti iz perspektive počinitelja i promatrača, reflektira ne samo genuinu brigu za moralnost i pravdu već i neke samozaštitne tendencije pri suočavanju sa strahom od vlastite deprivilegiranosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA