Pregled bibliografske jedinice broj: 1170262
Povezanost sklonosti dramatiziranju sa samopoštovanjem i crtama ličnosti mračne trijade: Rezultati preliminarnog istraživanja na uzorku studenata.
Povezanost sklonosti dramatiziranju sa samopoštovanjem i crtama ličnosti mračne trijade: Rezultati preliminarnog istraživanja na uzorku studenata. // 25. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa (Knjiga sažetaka) / Ćubela Adorić, Vera ; Franc, Renata ; Kalebić Maglica, Barbara ; Nakić Radoš, Sandra (ur.).
Jasrebarsko: Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2017. str. 205-205 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1170262 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povezanost sklonosti dramatiziranju sa
samopoštovanjem i crtama ličnosti mračne trijade:
Rezultati preliminarnog istraživanja na uzorku
studenata.
(Relationship of proneness to drama with self-
esteem and dark triad traits: Results of
preliminary study in a student sample)
Autori
Ninković, Tajana ; Ćubela Adorić, Vera
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
25. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa (Knjiga sažetaka)
/ Ćubela Adorić, Vera ; Franc, Renata ; Kalebić Maglica, Barbara ; Nakić Radoš, Sandra - Jasrebarsko : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2017, 205-205
ISBN
978-953-55079-6-3
Skup
25. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 08.11.2017. - 11.11.2017
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Skala sklonosti dramatiziranju ; metrijske karakteristike ; samopoštovanje ; crte mračne trijade
(Need for Drama Scale ; metric properties ; self-esteem ; dark triad traits)
Sažetak
Sklonost dramatiziranju odnosi se na obrazac maladaptivnih osobina i ponašanja, koji uključuje tendenciju manipuliranja osjećajima i ponašanjem drugih, otvorenog iznošenja vlastitog mišljenja bez obzira na situaciju i moguće negativne posljedice koje ono može imati za druge te neprestano doživljavanje i isticanje sebe kao žrtve, čak i u uobičajenim, svakodnevnim situacijama. U ovom je istraživanju prvi put primijenjena hrvatska inačica instrumenta koji je namijenjen ispitivanju individualnih razlika u sklonosti dramatiziranju. Cilj istraživanja bio je ispitati njegovu latentnu strukturu i pouzdanost tipa unutarnje konzistencije kao i njegove relacije s mjerama samopoštovanja i crta ličnosti tzv. mračne trijade. Pretpostavka je bila da će tri poddimenzije sklonosti dramatiziranju (interpersonalna manipulacija, otvoreno iznošenje mišljenja i izigravanje žrtve) biti negativno povezane sa samopoštovanjem, a pozitivno povezane sa svim crtama mračne trijade (makijavelizam, narcisoidnost i psihopatija). U istraživanju je sudjelovalo 166 studenata Sveučilišta u Zadru (55 mladića i 111 djevojaka) prosječne dobi oko 20 godina (raspon: 18-30 godina). Osim Skale sklonosti dramatiziranju (Frankovski i sur., 2016), koja je adaptirana za potrebe ovog istraživanja, sudionici su popunili i Kratku skalu mračne trijade (Jones i Paulhus, 2012, adaptirali Kristofich-Ambruš i sur., 2013) te Skalu samopoštovanja (Rosenberg, 1965, adaptirao Bezinović, 1988). Analiza latentne strukture 12 čestica Skale sklonosti dramatiziranju rezultirala je očekivanom solucijom s tri faktora, koji korespondiraju s trima poddimenzijama manipulacije, otvorenog iznošenja mišljenja i izigravanja žrtve. Odgovarajuće subskale pokazale su zadovoljavajuću pouzdanost tipa unutarnje konzistencije. U skladu s polaznom pretpostavkom, utvrđeno je da sve subskale značajno koreliraju s mjerama pojedinih crta tzv. mračne trijade ; jedini izuzetak je neznačajna povezanost između mjera otvorenog iznošenja mišljenja i makijavelizma. Obrazac korelacija s mjerom samopoštovanja više odstupa od očekivanja: očekivana negativna povezanost dobivena je samo za subskalu koja mjeri tendenciju neprestanog doživljavanja sebe kao žrtve. Budući da je riječ o preliminarnoj primjeni u prigodnoj skupini iz studentske populacije, utvrđeni obrazac potrebno je provjeriti u istraživanjima na većim uzorcima sudionika iz studentske kao i opće populacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija