Naslov
Legende, običaji, vučari
(Poetics of Croatian oral stories)

Autori
Nikolić, Saša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Split

Datum
13.12

Godina
2010

Stranica
53

Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić

Ključne riječi
Bajka, basna, predaja

Sažetak
Kod mnogih naroda, i na raznim stranama svijeta, razvijale su se dvije vrste književnosti. Jednu su stvarali i pisali pisci u obliku pjesama, pripovijedaka, romana i drama. Njihova su djela ostala sačuvana, jer su bila ili rukom pisana, ili kasnije, od XV stoljeća, tiskana. Uz pisanu, umjetničku književnost postojala je i razvijala se kod mnogih naroda i druga književnost koja nije rukom pisana. Primjere i vrste te književnosti pričali su ljudi jedan drugome usmeno, pamtili i prenosili, a tek naknadno, dulje ili kraće vrijeme iza postanka, zapisivali i kasnije tiskali. Narodna je pripovijetka nastajala u različitim vremenskim razdobljima, u različitim društvenim i kulturno-historijskim prilikama ; stvarali su je i pamtili ljudi različite društvene pripadnosti i u različitim životnim situacijama. Unatoč tome, među njima ima mnogo zajedničkoga. Od različitih vrsta pripovijedaka najveću su pažnju proučavatelja izazvale bajke. One sadržavaju bogatu i raznoliku građu te su omogućavale proučavanja u različitim smjerovima. Govoreći o stilu narodne pripovijetke važno je uočiti ulogu pripovijedača. Pripovjedač saopćuje usmeno pripovijetku, a slušaoci je samo slušaju. To su odlučni i osnovni uvjeti i za samu kompoziciju, opis likova, izbor teme i stil ili način iznošenja. Pripovjedač ne može raditi kao pisac i zadržavati se tamo gdje bi htio, nego mora voditi računa o interesu neposredne, nazočne publike i mora imati razumijevanja koliko ga oni dugo mogu slušati, što će im privući pažnju, a što će ih u njegovu pripovijedanju odbiti od njega i razbiti im koncentraciju pažnje. U povijesnim zbivanjima koja je proživljavao naš narod nizali su se krvavi i katkad odlučni događaji. Oni su djelovali na mišljenje i svijest naših ljudi, koji su onda u novim uvjetima života mijenjali narodnu pripovijetku u njezinu sadržaju i izrazu do oblika kojeg imamo danas.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA