Naslov
Hrvatska usmeno-književna baština u suvremenoj etnografiji iz drniško-kninskoga kraja
(Croatian Oral and Literary Heritage in Contemporary Ethnography from the Drniš-Knin Region)

Autori
Tarabarić, Amalia

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Split

Datum
19.10

Godina
2010

Stranica
54

Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić

Ključne riječi
Usmena lirska poezija, ojkalice, uroci
(Oral lyric poetry, ojkalice, spells)

Sažetak
Usmena književnost je vrsta književnosti koja se prenosi usmenim putem. Dok daroviti pojedinac umjetnički oblikuje sudbonosne događaje i osobe, koji se tradicijski prenose kroz stoljeća. Treba istaknuti da nema ni jednoga hrvatskoga spisatelja koji nije rabio, svjesno ili nesvjesno, nešto od usmeno- književne baštine. Usmena je književnost hrvatskog naroda nastajala i u 20. st. , trajala i zapisivala u svim hrvatskim područjima. Ona je postojano pokazivala duhovno jedinstvo Hrvata, neki zajednički osjećaj vezanosti i narodnosne pripadnosti. Usmena književnost traje i danas, iako u izmijenjenim okolnostima, a zanimanje za nju i dalje je pojačano. Pisana književnost, i ljudi koji se trude očuvati je, bila bi osiromašena da nema usmene književnosti. Usmena književnost neiscrpna je tema, te najstariji i najdugotrajniji oblik umjetničkoga stvaranja jezičnim medijem. Niti je usmena književnost bolja od pisane, kako je to smatrao romantizam, niti je pisana bolja od usmene, kao što se može danas čuti. Nijedan književni pojam, a posebno nijedna književnost nisu ni približno tako često mijenjali svoje ime kao što je to s usmenom književnosti, a najpoznatija je pod nazivom narodna. Tijekom stoljeća postojali su različiti nazivi za usmenu književnost, od anonimne, folklorne, čak i seljačke i to krajem 19. st. Sustav usmene književnosti čine: lirska poezija, epska poezija, priče odnosno pripovijetke, drama, retorički oblici te mikrostrukture. Sve dok postoji barem jedan čovjek u jednome selu ne trebamo strahovati da će tvorevine usmene književnosti otići u nepovrat. One će bit sačuvane i očuvane kroz vjekove, prenositi se novim generacijama, zapisivati se i bogatiti hrvatsku književnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA