Naslov
Odnos emocionalne kompetencije, percepcije odraslosti i psihološke prilagodbe mladih na prijelazu u odraslu dob
(The relationship between emotional competence, perception of achieved criteria for adulthood and psychological adjustment in emerging adulthood)

Autori
Soljačić, Mirjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet hrvatskih studija

Mjesto
Zagreb, Hrvatska

Datum
20.12

Godina
2021

Stranica
46

Mentor
Brajša-Žganec, Andreja ; sumentor Hanzec Marković, Ivana

Ključne riječi
emocionalna kompetencija, depresivnost, anksioznost, stres, osobna dobrobit, kriteriji odraslosti, odraslost u nastajanju
(emotional competence, depression, anxiety, stress, personal well-being, criteria of adulthood, emerging adulthood)

Sažetak
U zadnje vrijeme se sve češće govori o prijelazu u odraslu dob kao novoj razvojnoj dobi. Upravo se zbog nestabilnosti tog razdoblja ta dob sve više spominje u kontekstu narušenog mentalnog zdravlja te predstavlja zanimljiv predmet istraživanja. Cilj ovog istraživanja bio je trostruk. Prvi cilj je bio utvrditi razlike u psihološkoj prilagodbi, iskazane preko očuvanog mentalnog zdravlja i osobne dobrobiti, s obzirom na spol, oblik stanovanja, bračni i radni status. Drugi cilj bio je ispitati povezanost emocionalnih kompetencija, percepcije odraslosti te pokazatelja narušenog mentalnog zdravlja, točnije depresivnosti, anksioznosti i stresa te osobne dobrobiti. Treći cilj bio je utvrditi doprinos emocionalnih kompetencija i percepcije odraslosti u objašnjavanju varijance mentalnog zdravlja i osobne dobrobiti. U istraživanju je sudjelovalo 274 sudionika u rasponu dobi od 18 do 29 godina u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni online istraživanjem koji se sastojao od Upitnika o sociodemografskim karakteristikama, Upitnika depresivnosti, anksioznosti i stresa DASS-21, Upitnika emocionalne kompetentnosti UEK-45, Upitnika kriterija odraslosti i Indeksa osobne kvalitete živote PWI. Pokazalo se kako su mladi na prijelazu u odraslu dob blago depresivni, anksiozni, umjereno pod stresom te prosječno zadovoljni pojedinim aspektima vlastitog života. Što se tiče razlika u mentalnom zdravlju i osobnoj dobrobiti s obzirom na neke sociodemografske varijable, značajna razlika dobivena je u stupnju anksioznosti među sudionicima s obzirom na bračni status i oblik stanovanja dok te razlike nisu bile vidljive kod depresivnosti, isto kao ni kod osobne dobrobiti. Nadalje, oni mladi na prijelazu u odraslu dob koji su u predanoj vezi više su anksiozni i pod stresom nego samci, a postoji statistički značajna razlika u istraženosti svih pokazatelja narušenog mentalnog zdravlja, kao i osobne dobrobiti s obzirom na radni status. Emocionalna kompetencija (regulacija i upravljanje emocijama) značajno su povezane sa svim pokazateljima narušenog mentalnog zdravlja i s osobnom dobrobiti. Ovo istraživanje utvrdilo je značajnu povezanost percepcije odraslosti i osobne dobrobiti isto kao i stresa, a povezana je i s dimenzijama regulacije i upravljanja emocijama kao i imenovanja i izražavanja emocija. Emocionalnom kompetencijom i percepcijom odraslosti objasnilo se 11% depresivnosti, 3, 5% anksioznosti, 4, 8% stresa te čak 23, 7% varijance osobne dobrobiti, pri čemu doprinos percepcije odraslosti nije značajan. Sposobnost regulacije i upravljanja emocijama je značajni prediktor svih četiriju pokazatelja psihološke prilagodbe. Izražavanje i imenovanje emocija je značajan prediktor depresivnosti i anksioznosti, dok je uočavanje i razumijevanje emocija značajan prediktor anksioznosti i stresa. Sukladno svemu navedenom, ovo istraživanje može doprinjeti razumijevanju kompleksnog i dinamičkog razdoblja na prijelazu u odraslu dob, ali ukazuje i na važnost emocionalne kompetentnosti za uspješnost ishoda u ovom životnom razdoblju.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA