Naslov
Utjecaj edukacijske intervencije na kvalitetu života bolesnika s kroničnom venskom bolešću u skrbi liječnika obiteljske medicine
(Impact of an Educational Intervention on Quality of Life in Patients with Chronic Venous Disease in Family Medicine Physician Care)

Autori
Sinožić, Tamara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
08.05

Godina
2018

Stranica
160

Mentor
Katić, Milica ; Ružić, Alen

Ključne riječi
edukacija ; kronična venska bolest ; kvaliteta života ; liječnik obiteljske medicine ; upitnik, validacija
(Chronic Venous Disease ; Education ; General Practitioner ; Quality of Life ; Surveys and Questionnaires ; Validation Studies)

Sažetak
Cilj: istražiti utjecaj edukacijske intervencije na kvalitetu života bolesnika s kroničnom venskom bolešću (KVB) svih stadija bolesti u skrbi liječnika obiteljske medicine. Materijali i metode: sudjelovalo je 122 bolesnika s KVB koji su slučajnim odabirom raspodijeljeni u intervencijsku [N=62 (46 žena)] i kontrolnu skupinu [N=60 (45 žena)]. Intervencijska je skupina imala edukaciju, dok je u kontrolnoj skupini edukacija izostala. Skupine su jednako liječene postupcima prema protokolu za KVB. Praćenje je trajalo 6 mjeseci, kvaliteta života mjerena je upitnikom CIVIQ na početku te nakon 2 i 6 mjeseci. Rezultati: Na početku istraživanja skupine se nisu značajno razlikovale s obzirom na izmjerene parametre. U svih bolesnika nakon liječenja KVB zabilježeno je značajno povećanje ukupne kvalitete života i kvalitete na fizičkoj, psihološkoj i dimenziji boli. Nisu nađene značajne razlike u kvaliteti života među skupinama bolesnika s obzirom na edukaciju o KVB. U bolesnika intervencijske skupine u kojih je provedena skleroterapija utvrđena je viša kvaliteta života od onih iste skupine u kojih postupak nije proveden. U svih bolesnika s ranom uslijedio je napredak cijeljenja nakon 2 mjeseca liječenja te je kvaliteta dosegla visoku razinu. Edukacija je ocijenjena odličnom ocjenom te polaznici žele nastaviti edukaciju. Hrvatska inačica upitnika CIVIQ-20 pokazala se nestabilnom, dok se CIVIQ-14 pokazao pouzdanim i valjanim mjernim instrumentom. Zaključak: Jednokratna organizirana edukacija bolesnika o KVB nije utjecala na povećanje kvalitete života bolesnika intervencijske skupine ništa više no što je standardno liječenje obiju skupina učinilo na podizanju kvalitete života ukupno i po dimenzijama. Za mjerenje kvalitete života bolesnika s KVB preporučuje se upitnik CIVIQ-14.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA