ࡱ> [^XYZ|Ibjbj>~yyv^nT T R<   8E ~p #Loo2Ѫ $}ݪM>ݪݪAAooމSmmmݪr A<oomݪmm}|:o POz,i0X::ݪݪmݪݪݪݪݪwݪݪݪݪݪݪݪݪݪݪݪݪݪݪݪݪT % y:Kako biti konkurentniji na tr~iatu rada Europske unije? SA}ETAK Pravo na u enje i obrazovanje postaje jedno od temeljnih ljudskih prava, a cjelo~ivotno u enje osigurava potrebne kompetencije za kojima se pokazala potreba uvoenjem novih tehnologija. Lisabonska strategija zasnovana je na tri klju na segmenta (ekonomski, socijalni i ekoloaki) kojima se priprema tranzicija zemalja Europske unije prema konkurentnom, ali na znanju utemeljenom gospodarstvu. Proces uklju uje investicije u obrazovanje, takoer je potrebno odr~ivi ekonomski rast uskladiti s razumnom i racionalnom upotrebom prirodnih izvora. Zajedni ke politike Europske unije su stoga usmjerene prema aktivnom povezivanju obrazovanja i tr~iata rada, kako bi se stvorili uvjeti za lakau zapoaljivost i mobilnost stanovniatva i na taj na in poboljaala konkurentnost zaposlenika. Kako bi se sve zacrtano Lisabonskom strategijom ostvarilo, potrebna je integracija teorije i prakse, znanja i akcije. Proces zahtijeva usklaivanje obrazovnih programa, odnosno prilagodbu obrazovanja i stjecanje kompetencija za pojedina radna mjesta/zanimanja zahtjevima iz prakse, s konkretnih radnih mjesta (tr~iata rada). Proces prilagoavanja i usklaivanja zahtijeva suradnju svih dionika ato uklju uje partnerstvo izmeu sektora obrazovanja i onih koji predstavljaju tr~iate rada. Kao klju ni alati u ostvarivanju zadanih ciljeva u posljednjem desetlju razvijaju se Europski kvalifikacijski okvir za cjelo~ivotno i Kvalifikacijski okvir europskog prostora visokog te nacionalni kvalifikcijski okviri/sustavi (NKO, NQF) kao ato je u Republici Hrvatskoj Hrvatski kvalifikacijski okvir. KLJU NE RIJE I Lisabonska strategija, Europski kvalifikacijski okvir, Hrvatski kvalifikacijski okvir, ljudski potencijali, cjelo~ivotno u enje, ja anje konkurentnosti, klju ne kompetencije, ishodi u enja Lisabonska strategija - Strategija Europa 2020. Koncepcijom cjelo~ivotnog u enja poti e se kontinuirano zanimanje pojedinaca, zajednica, dr~ava i meunarodnih organizacija za u enjem tijekom cijelog ~ivota. Osiguravanjem prava na u enje i obrazovanje, odrasli se uklju uju u obrazovni proces kako bi stekli potrebne kompetencije za prilagoavanje novim zahtjevima radnih mjesta (na kojima trenutno jesu ili se ~ele pripremiti za drugo radno mjesto/zanimanje, zvanje). Stoga je du~nost dr~ave da ta prava regulira i omogui dostupnost obrazovanja svakoj osobi - potroaa u obrazovnih programa/usluga. U tom smislu, obrazovanje je javno dobro, ali i ljudsko pravo. Europsko vijee je 2000. godine u Lisabonu (sudjelovali su elnici vlada i dr~ava lanica Europske unije) odredilo zajedni ki strateaki cilj prema kojemu je Europska unija (EU) do 2010. godine trebala postati najkonkurentnija i najdinami nije gospodarstvo svijeta, utemeljeno na znanju. Takvo bi druatvo bilo sposobno za odr~ivi ekonomski rast, s najveom stopom zaposlenosti i sna~nom gospodarskom i socijalnom kohezijom. U svrhu postizanja cilja usvojena je Lisabonskastrategija, zasnovana na tri segmenta: Ekonomski segment kojim se priprema tranzicija prema konkurentnome, dinami nom i na znanju zasnovanom gospodarstvu. Naglasak je na potrebi stalnih prilagodbi promjenama u informacijskom druatvu te u poticanju razvoja i istra~ivanja. Socijalni segment usmjeren na modernizaciju europskoga socijalnog modela, ato se posti~e ulaganjem u ljudske potencijale i borbom protiv socijalne isklju ivosti. O ekivanja od dr~ava lanica su investicije u obrazovanje (stru no usavraavanje i osposobljavanje) te provoenje aktivne politike zapoaljavanja, ime se olakaava put prema gospodarstvu utemeljenom na znanju. Ekoloaki segment (naknadno usvojen na sastanku Europskog vijea u Gteborgu u lipnju 2001. godine) upozorio je na injenicu da ekonomski rast treba uskladiti s razumnom upotrebom prirodnih izvora. Prema Lisabonskoj strategiji, ja anje konkurentnosti EU temelji se na sljedeim ciljevima: aira i u inkovitija uporaba novih informacijskih tehnologija stvaranje europskog prostora za istra~ivanje i inovacije dovraetak izgradnje jedinstvenog unutarnjeg tr~iata EU stvaranje u inkovitih i integriranih financijskih tr~iata ja anje poduzetniatva poboljaanjem i pojednostavljenjem regulatornog okru~enja poslovnih organizacija ja a socijalna kohezija utemeljena na promicanju zapoaljavanja unapreenje vjeatina i modernizacija sustava socijalne zaatite odr~ivi razvoj koji bi osigurao dugoro nu kvalitetu ~ivljenja. Neki od konkretnijih ciljeva tijekom desetogodianjeg razdoblja (2000.-2010.) su obuhvaali poveanje zaposlenosti i poveanje godianje stope realnog rasta. S obzirom na to da je provedba navedenih ciljeva gotovo potpuno u nadle~nosti dr~ava lanica, utvren je mehanizam za provedbu Lisabonske strategije, nazvan otvorenom metodom koordinacije (open method of coordination, OMC). Temelji se na kooperaciji meu dr~avama lanicama ije se nacionalne politike time usmjeravaju prema zajedni kim ciljevima. Metodom se zajedni ki utvruju ciljevi, zajedni ki biraju pokazatelji te usporeuju ostvareni ciljevi u dr~avama lanicama, a takoer meusobno razmjenjuju informacije o primijenjenim rjeaenjima. Tijekom provedbe postavljenih ciljeva Lisabonske strategijeutvrena su znatna odstupanja kojima se dovodilo u pitanje ostvarenje plana. No, nastavilo se s realizacijom jer je odgoda provedbe mogla prouzro iti i zaostajanje Europe zagospodarstvima SAD-a i Azije, u kojima je ekonomski rast br~i nego u EU. Stoga supreporu ene mjere za usklaivanje, usredoto eno i ~urno djelovanje u svim dr~avama lanicama i na razini EU, ime se namjeravao potaknuti br~i rast zapoaljavanja i produktivnosti. To je obuhvaalo airoki spektar reformi i stvaranje makroekonomskog okvira kojim se poti e razvoj, potra~nja i zapoaljavanje. Podru ja koja su odreena za prioritetne akcije su: druatvo znanja, unutarnje tr~iate, poslovna klima, tr~iate rada i odr~ivi okolia. Prijedlozi Kokova izvjeaa jedan su od temelja revidirane Lisabonske strategije iz 2005. godine. Revidirana Lisabonska strategijaje dakle, preusmjerila prioritete na rast i zapoaljavanje te revidirani Lisabonski program obuhvaa akcije na razini EU i nacionalnim razinama unutar tri klju na podru ja: 1. u initi Europu atraktivnijim mjestom za ulaganje i rad proairiti i produbiti unutarnje tr~iate osigurati otvorena i konkurentna tr~iata unutar i izvan Europe poboljaati europsku i nacionalnu regulativu proairiti i poboljaati europsku infrastrukturu 2. osigurati znanje i inovacije za rast poveati i poboljaati ulaganja u istra~ivanja i razvoj potaknuti inovacije, primijeniti informacijske tehnologije i odr~ivo iskoriatavati izvore/potencijale pridonijeti sna~noj europskoj industrijskoj bazi 3. stvoriti vei broj radnih mjesta te bolja radna mjesta privui vei broj ljudi u podru je rada, uz moderniziranje sustava socijalne zaatite poboljaati prilagodljivost zaposlenika i poslovnih organizacija te fleksibilnost tr~iata rada viae ulagati u ljudske potencijale boljim obrazovanjem i poticanjem na usvajanje vjeatina. U tom smislu, Lisabonska strategija odreuje temelje cjelo~ivotnog u enja kao najva~nije za osobnu i organizacijsku usmjerenost svih graana, ime e se potaknuti mobilnost na tr~iatu rada, interes za promjenom zanimanja, a znanje e postati temelj konkurentnosti. Za to je potrebno promijeniti na in razmialjanja  posao za ~ivot i usvojiti novu ~ivotnu filozofiju  znanje za posao . Lisabonska strategija je obilje~ila proteklo desetljee kao va~an razvojni strateaki okvir EU.Provedba nove strategije Europa 2020.otpo ela je 2011. godine, u sklopu koje se nastavlja program zapo etih reformi uz sna~nije fokusiranje na znanje i inovacije, ekonomski rast, zapoaljavanje, socijalnu koheziju te nisko-uglji no gospodarstvo. Strategija Europa 2020. predla~e tri prioriteta koji se meusobno nadopunjuju: Pametan rast - razvijanjem gospodarstva utemeljenog na znanju i inovaciji Odr~ivi rast - promicanje gospodarstva kojeu inkovitije iskoriatava izvore/potencijale, koje je zelenije i konkurentnije Uklju iv rast  poticanje i razvoj gospodarstvakoje donosi visoku stopu zaposlenosti uz druatvenu i teritorijalnu povezanost. Europska komisija (dalje: Komisija) predla~e sljedee glavne ciljeve EU: 75% populacije u dobi izmeu 20  64 godina trebalo bi biti zaposleno 3% BDP-a EU treba investirati u istra~ivanje i razvoj Potrebno je ispuniti klimatsko-energetske ciljeve  20/20/20 (uklju ujui i poveanje do 30% smanjenja emisija ukoliko okolnosti dozvoljavaju) Postotak osoba koje rano napuste akolovanje trebao bi biti ispod 10%, a najmanje 40% mlae generacije trebalo bi zavraiti tercijarni stupanj obrazovanja 20 milijuna ljudi manje trebalo bi biti u opasnosti od siromaatva. Ovi su ciljevi reprezentativni za tri prioriteta pametnog, odr~ivog i uklju ivog rasta, ali nisu razraeni: za potporu je potreban itav niz aktivnosti na nacionalnoj razini, na razini EU i internacionalnoj razini. Europska komisija predstavlja sedam najva~nijih inicijativa koje e usmjeriti napredak u okviru svake prioritetne teme: Unija inovacija s ciljem unapreenja okvirnih uvjeta i dostupnosti financiranja za istra~ivanje i inovacije kako bi se osigurala mogunost transformacije inovativnih ideja u proizvode i usluge koje stvaraju rast i radna mjesta. Mladi u pokretu s ciljem poveanja u inka obrazovnih sustava i olakaanja ulaska mladih na tr~iate rada. Digitalni program za Europu s ciljem br~eg airenja brzog interneta te koriatenje prednosti jedinstvenog digitalnog tr~iata za kuanstva i tvrtke. U inkovito koriatenje izvora Europe s ciljem razdvajanja ekonomskog rasta od koriatenja potencijala, podraka prijelazu na gospodarstvo koje koristi niske razine ugljena/ugljikovodika, poveanje koriatenja obnovljivih izvora, modernizaciju sektora transporta i promicanje energetske u inkovitosti. Industrijska politika za globalizacijsko doba s ciljem modernizacije tr~iata rada te osna~ivanje ljudi razvojem njihovih vjeatina tijekom cijelog ~ivota s ciljem poveanog sudjelovanja ljudskog potencijalate boljeg usklaivanja ponude i potra~nje, uklju ujui i kroz mobilnost ljudskog kapitala. Europska platforma protiv siromaatva ime se jam i druatvena i teritorijalna povezanost tako da svi imaju korist od prednosti rasta i radnih mjesta te da se ljudima koji pate od siromaatva i socijalne isklju enosti omogui dostojanstven ~ivot, ali i aktivno sudjelovanje u druatvu. Komisija e, na razini EU, izmeu ostaloga, raditi na sna~nom poticanju strateakog okvira za suradnju u obrazovanju, posebno usavraavanju i osposobljavanju, koji uklju uje sve dionike. Rezultati bi trebali biti primjena na ela cjelo~ivotnog u enja (u suradnji s dr~avama lanicama, socijalnim partnerima, stru njacima), izmeu ostalih i fleksibilnim na inima u enja izmeu razli itih obrazovnih sektora i njihovih razina te poveanjem privla nosti strukovnog obrazovanja (uz usavraavanje i osposobljavanje). Bez ljudskog rada se ne mogu stvarati dobra/bogatstvo ato je nu~no za ~ivot svake zajednice/druatva. Stoga se esto naglaaava veza ulaganja u obrazovanje (ulaganje u ljudske potencijale) i razine ekonomskog razvoja. Osim navedenih dokumenatapostoje mnogi drugi, kao i dogaaji klju ni u izgradnji Europskog prostora cjelo~ivotnog u enja ime obrazovanje, naro ito obrazovanje odraslih postaje sve va~niji dio europskih javnih politika. Za Hrvatsku, kao lanicu EU va~no je, kroz sve brojnije projekte i sredstva iz EU fondova koja su joj na raspolaganju, prilagoavati i razvijati one segmente druatva koji mogu, u kona nici, pridonijeti kvaliteti ~ivljenja svim njezinim graanima i na taj na in postii bolji ~ivotni standard, ato bli~i viaoj europskoj razini. Europski kvalifikacijski okvir za cjelo~ivotno u enje i Hrvatski kvalifikacijski okvir Kontinuirani razvoj ljudskih potencijala (poboljaanje razine obrazovanja, uz usavraavanje i osposobljavanje) nu~na je pretpostavka ekonomskog razvoja. Potreba cjelo~ivotnog u enja usmjerena je na osobni, socijalni i profesionalni razvoj tijekom cijeloga ovjekova ~ivota kroz razli ite oblike obrazovanja.Svatko se uklju uje u proces u enja s ciljem razvoja odreenih kompetencija ili poboljaanja razine postojeih. Stru no osposobljavanje i usavraavanje,kao bitan dio upravljanja znanjem je zna ajan alat za modernu organizaciju. Stoga je osnovna svrha stru nog osposobljavanja i usavraavanja poboljaanje kompetencija zaposlenika usklaenih sa strateakim ciljevima organizacijeAko promatramo o emu ovisi radni u inak (uspjeh u obavljanju posla) neke osobe, to mo~emo izraziti na sljedei na in:  = x x Odnos tih skupina faktora je multiplikativan, ato zna i da, ako je bilo koji od faktora nula (0) i kona ni rezultat (radni uspjeh) bit e nula. I najsposobniji ovjek, uz povoljne okolnosti nee postii nikakav uspjeh u svojem poslu, ako nije motiviran, tj. ako posao ne voli ili ga ne interesira. Takoer, ako je osoba visoko motivirana za neki posao, ali joj za to nedostaje znanja, radni uspjeh e izostati. Va~no je napomenuti da se kroz stalno usavraavanje posti~e vee zadovoljstvo zaposlenika u obavljanju posla, a time i vea organizacijska u inkovitost, poboljaava se tehni ko znanje, motivacija, mobilnost i fleksibilnost zaposlenika. Od ljudi e se o ekivati da du~e budu radno aktivni, ato pretpostavlja kontinuirano stjecanje novih znanja i vjeatina, tj. sna~enje postojeih i razvijanje novih kompetencija, kako bi mogli obavljati sve poslove u skladu s novim zahtjevima koji se pred njih postavljaju. Svjedo imo kako ve u mnogim zemljama muakarci do ostvarenja pune mirovine moraju raditi do 67 godine ~ivota. }ene, koje su tradicionalno radile krae, izjedna ene su po godinama potrebnim za odlazak u punu mirovinu. No, ni tada ne prestaje potreba za odr~avanjem postojeih i razvijanjem novih kompetencija. Svakodnevno upoznajemo nove tehnologije za iju se primjenu moramo dodatno osposobljavati. U Europskoj uniji koja ima 28 zemalja lanica i 508 miliona stanovnika, prema procjenama e gotovo sve zemlje za 20-tak godina imati velikih problema s omjerom broja osoba koje su starije ~ivotne dobi, ato se spominje kao  generacijska bomba .EU javne politike su stoga usmjerene prema aktivnom povezivanju obrazovanja i tr~iata rada, kako bi se stvorili uvjeti za lakau zapoaljivost i mobilnost stanovniatva, a na taj na in poboljaala konkurentnost zaposlenika i umanjio problem starenja druatva. Za osiguravanje lakae mobilnosti i lakae zapoaljivosti na podru ju EU trebalo je uspostaviti zajedni ki referentni okvir za cjelo~ivotno u enjekoji bi povezivao nacionalne kvalifikacijske sustave i time osigurao lakae razumijevanje kvalifikacija zemalja europskog prostora. Trebalo je uvesti neku vrstu kvalifikacijskih standarda koji se shvaaju kao alat za osiguravanje transparentnosti onoga ato su u enici/studenti/polaznici/zaposlenici nau ili u razli itim dr~avama i tako osigurati usporedivost svjedod~bi i diploma te u tom smislu i kvalitetu obrazovanja. Dakle, kvalifikacijski standardi se koriste kao temelj za provjeru kompetencija ste enih kroz formalno, neformalno ili informalno obrazovanje/u enje. Procjenjivanje i priznavanje takvog u enja mo~e biti va~an poticaj za daljnje u enje jer se priznaje u enje od predakole do razdoblja nakon umirovljenja, tj. prethodno u enje (utemeljeno je na iskustvu). Formalno u enje je djelatnost akreditirane ustanove koja se izvodi prema odobrenim programima ministarstva zadu~enog za obrazovnu politiku s ciljem stjecanja i unaprjeenja opih i strukovnih znanja, vjeatina i kompetencija za osobne, druatvene i profesionalne potrebe. To je organizirano u enje u obrazovnim ustanovama (strukturirano u smislu ciljeva u enja, vremena i podrake u enju), uklju uje osnovno, srednje i visoko obrazovanje svih osoba/graana neke dr~ave, za ato se dobiju javne isprave ili formalne potvrde. Neformalno u enje provode razne institucije kroz pohaanje seminara, te ajeva i sli no. Usmjereno je na u enje sadr~aja vezanih uz profesiju, ali i izvan nje, a potrebno je za kvalitetnije obavljanje radnih zadataka i ostalih poslova vezanih uz razne ~ivotne uloge. Obuhvaa razne oblike organiziranog ili samostalnog u enja s ciljem unapreenja kompetencija za koje se ne izdaje javna isprava. Informalno u enje rezultira iz dnevnih aktivnosti vezanih uz posao, obitelj ili slobodno vrijeme. Nije organizirano ili strukturirano u smislu ciljeva, vremena ili podrake u enju, u veini slu ajeva je nenamjerno iz perspektive onoga koji u i. To je npr. u enje na radnome mjestu uz mentorstvo, u enje samostalnim istra~ivanjem pomou interneta, druge literature, iz razgovora s prijateljima itd. Komisija je, kao krajnji rok svim zemljama lanicama odredila 2010. godinu za povezivanje svojih sustava nacionalnih kvalifikacija, a do 2012. godine su trebale osigurati usklaenostnacionalnih sustava s Europskim kvalifikacijskim okvirom, EKO (engl. European Qualifications Framework, EQF). Europski kvalifikacijski okvir za cjelo~ivotno u enje je zajedni ki europski referentni okvir (alat) za prevoenje i meusobno razumijevanje svih razina kvalifikacija. Osnovna mu je uloga povezati nacionalne kvalifikacijske sustave/ili okvire i osigurati njihovu razumljivost, prepoznatljvost, usporedivost i pouzdanost u zemljama EU i drugim zemljama koje su za to zainteresirane. O ekivane dobrobiti od povezivanja nacionalnih kvalifikacijskih okvira s EKO su: vea mobilnost u enika/studenata/polaznika/zaposlenika olakaan pristup cjelo~ivotnom u enju usporedivost svjedod~bi/diploma ste enih formalnim u enjem i priznavanje neformalnog i informalnog u enja transparentnost kvalifikacija ste enih izvan nacionalnih sustava odreivanje nacionalne institucije zadu~ene za utvrivanje povezanosti izmeu nacionalnih kvalifikacijskih okvira i EKO povezivanje razina kvalifikacija unutar kvalifikacijskih sustava s razinama EKO promicanje sudjelovanja svih bitnih dionikau tom procesu. Ako se neki od zacrtanih ciljeva Europske unije u podru ju obrazovanja izraze broj ano, tada se do 2020. godine u prostoru EU ~eli dostii bar 40% mladih s visokoakolskom diplomom; 15% odraslih u dobi od 25 do 64 godine koji sudjeluju u nekom od oblika cjelo~ivotnog u enja; najmanje 20% osoba u dobi od 18 do 34 godine koje su provele neko vrijeme na studiju ili osposobljavanju izvan svoje zemlje; najmanje 82% zaposlenih osoba u dobi od 20 do 34 godine koje su uspjeno zavrile srednje ili visoko obrazovanje u posljednje 3 godine. Paralelno se, s razvojem EKO, razvio Kvalifikacijski okvir Europskog prostora visokog obrazovanja, KO-EPVO (engl. Qualifications Framework for the European Higher Education Area, QF-EHEA), poznat kao Bolonjski procespr     @ R ~  J ` x D l 4jvFɾɶɾɮɾɾɾɾɞɓɓɓɓɓɓɈ}v}n}hmHsH h hGklh hGklmHsHh hS+mHsHh^hS+mHsHhH.,mHsHhGklmHsHh mHsHhpkmHsHh3hQhS+mHsHhS+mHsHh^hS+5mHsHhS+5B*mHphsH(h:hS+5B*CJaJmHphsH+prdff!N$%& ' $ & Fxa$gdWAr$ & F dx^a$gdb $x`a$gdeq $x`a$gdWAr & F dxgdX $xa$gdv $xa$gdb $xa$gdp&y46bdf4b(<0XZttettttTet heqhS+6B*mHphsHheqhS+B*mHphsHhbhS+B*mHphsH*jh>lhS+0JB*UmHphsHh>lhS+B*mHphsHhS+B*mHphsHh:hS+5mHsH hhS+5B*mHphsHhGklmHsHh3hQhS+mHsHh^hS+5mHsHhS+mHsHh mHsH f!!!!"V"X""#x####B$D$N$n$$*%L%`%%%%%%&&H&&&' 'z'|'''''\(^(()*)))$*&*Z****,--V--#hbhS+6B*]mHphsHhWArhS+B*mHphsHh/ohS+B*mHphsH$jhS+0JB*UmHphsHhS+B*mHphsHhbhS+B*mHphsH hbhS+6B*mHphsH9 '|''^(*))&**+06\88"999\:^:$d^a$gd%t$ & F 8Ld`La$gd%t $x`a$gde $x`a$gdeq $xa$gdb $ & Fxa$gdWAr---....0j0000121411<2B2V2|22D3333V4X45B54666v666677@7\88Z:\:^::;;;䵠ĵtth%thS+B*mHphsHh%thS+6mHsH hbhS+6B*mHphsH)jhehS+B*H*UmHphsHhehS+B*mHphsH hehS+6B*mHphsHheqhS+B*mHphsHhS+B*mHphsHhbhS+B*mHphsH-^::;;N<<n=,>>>AD2EEF$ & F da$gdb $`a$gdm?$a$gdEY$a$gdb$ & F d^a$gdb $xa$gdb$ & F hdx^`a$gd%t$a$gde;;N<<r==?,?@AB|BBBB$CCD4DDDD2EJEhEEEEEEFFFG G"G2GlGtGGGGHHHJHJJKKĵz jhbhS+H*UmHsHhzzhS+mHsHhS+mHsHhbhS+mHsHhbhS+6mHsHhEYhS+B*mHphsHhbhS+B*mHphsH hbhS+6B*mHphsHh%thS+B*mHphsHhS+B*mHphsH0FGGNHHFIdJKLLNPTQxRTWNYPYH]>c@c $x`a$gd%/G $ & F a$gdb$ & F da$gdb$a$gdb $h^ha$gdb$ & F da$gdzzK MMMMM*N.NhNNNNPPQFQTQQxRRRRR>SbSSTTTT$UUdVVWWWdWWWWXFXXYfYYYYYdZ:\v\\D]H]^`m0hS+mHsHh>m0hS+nHtH!jh>lhS+0JUmHsHh>lhS+mHsHhbhS+6mHsHhS+6mHsHhS+mHsHhbhS+mHsH9c@cBcccRf~fii*j,j4j6jFjjJkkkkk lJl^mppļzqh\h\QChbhS+56mHsHh%56mHsHhbhS+5mHsHh%5mHsHh 5mHsHjhS+UmHnHtHuh+hS+nHtHhbhS+mHsH jh>m0hS+H*UmHsHh>m0hS+mHsHhS+mHsHh>m0hS+nHtHhS+5mHsHhPhS+5mHsHhhS+B*mHphsHhS+B*mHphsH@cc,j6jkkkpu6ؑ $ & Fa$gdx $ & Fa$gd>m0 $`a$gd>m0 $xa$gd0$-DM `a$gdab$a$gdab $xa$gd3C$-DM `a$gd+  & F xgdXpq&qRq|qqqrssu8uuuuuLvdvvhwjwzwwwwwyHzzz2{4{{*znhS+B*mHphsHhxhS+B*mHphsHhxhS+mHsHjhS+0JUmHsHhS+nHtHh>m0hS+nHtHhXhS+mHsHhg`hS+mHsHhabhS+B*mHphsHh>m0hS+mHsHhj)mHsHhPhS+mHsHhS+mHsH& "Ԇ@ĉ468LNP̋:FTv x|xz֑ؑRޓ~046xmh&hS+mHsHhS+B*mHphOb(sHhihS+mHsHh>m0hS+mHsHhH.,mHsHhf hS+6mHsHhG&fmHsHhg`hS+mHsHhS+mHsHhS+B*mHphsHhbhS+B*mHphsH hbhS+6B*mHphsHhabhS+mHsH(ؑ0 6824:<y$(($Ifa$gdz $`a$gdpG $`a$gd= $^a$gdu$^`a$gdH.,$^`a$gdZ $^a$gdH., $ & Fa$gdi $ & Fa$gd>m0 68FVfxz`^ :!"#hiqºϳ娝wlj_ThhskYmHsHhhG&fmHsHUhh/0J#^Jhh/0J#6^Jhh*{PJ^JnHtHhh/mHsHhh*{mHsHhhH.,mHsH!jhh@='0JUmHsHhhZmHsHhh@='mHsHhhmHsHhh0#mHsHh*{hH.,B* mHphpsH, a zapo eo je s objavom Bolonjske deklaracije u podru ju visokog obrazovanja i uvoenjem sustava prijenosa ECTS bodova (engl. Eruopean Credit Transfer and Accumulation System). Pomou instrumenta KO-EPVO uspostavljaju se razine kvalifikacija kako bi se prepoznale i razumjele kvalifikacije u podru ju visokog obrazovanja izmeu nacionalnih kvalifikacijskih okvira (NKO, NQF). EKO i KO-EPVO su u nekim dijelovima sli ni i preklapaju se, no ima i razlika. KO-EPVO usklauje visokoakolske sustave 47 europskih zemalja, a EKO ostaje za povezivanje i olakaavanje meusobnog razumijevanja i prepoznavanja kvalifikacija svih obrazovnih razina meu 35 europskih zemalja. Hrvatska je s po etkom procesa pristupanja Europskoj uniji prihvatila niz obveza koje su potaknule reforme u cijelom druatvu. Sve zemlje Europske unije pa tako i Hrvatska prilagoavaju svoje sustave kroz reforme kojima se sna~nije fokusiraju na znanje, inovacije, ekonomski rast, zapoaljavanje, socijalnu koheziju i gospodarstvo koje koristi niske razine ugljena/ugljikovodika (nisko-uglji no gospodarstvo). Sustav obrazovanja bi trebao biti u funkciji pripreme graana na br~u zapoaljivost, mobilnost i cjelo~ivotno u enje pa je Hrvatska, kao i veina EU zemalja odlu ila razvijati nacionalni kvalifikacijski okvir sukladno EKO. Joase 2007. godine zapo elo s izradom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, HKO (engl. Croatian Qualifications Framework, CROQF) na temelju dokumenta Polazne osnove Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, kojeg je prihvatila Vlada Republike Hrvatske. Stoga se izraeni koncept HKO uklapa u koncept EKO, a prihvaa se i preporu enih 8 klju nih kompetencija koje se trebaju razvijati cjelo~ivotnim u enjem (preporu ila ih je Komisija 2006. godine, a smatra ih se nu~nim za sve lanove druatva koje po iva na znanju, druatva znanja): Pregled klju nih kompetencija (engl. Key Competences)KompetencijaOpis1.Komuniciranje na materinjem jezikuKomuniciranje je sposobnost izra~avanja i tuma enja misli, osjeaja i injenica u usmenom i pisanom obliku (sluaanje, govorenje, itanje i pisanje) te lingvisti ko uzajamno djelovanje na odgovarajui i kreativan na in u nizu druatvenih i kulturnih konteksta.2.Komuniciranje na stranim jezicimaKomuniciranje na stranim jezicima, osim glavnim vjeatina koje su iste kao i u komuniciranju na materinjem jeziku, uklju uje vjeatine poput posredovanja i meukulturnog razumijevanja. Stupanj uspjeanosti ovisi o razli itim imbenicima i sposobnosti sluaanja, govorenja, itanja i pisanja. 3.Matemati ka pismenost osnovno znanje iz znanosti i tehnologijeMatemati ka je pismenost sposobnost razvijanja i primjene matemati kog mialjenja pri rjeaavanju problema u svakodnevnim situacijama, s naglaskom na primjeni u procesu, aktivnosti i znanju. Temeljne kompetencije u znanosti i tehnologiji odnose se na sposobnosti uporabe znanja i metodologija koje se koriste da bi se objaanjavao svijet prirode. To uklju uje razumijevanje promjena nastalih ljudskom aktivnoau i odgovornoau svakog pojedinca kao graanina.4.Informati ka kompetencijaInformati ka kompetencija uklju uje sigurnu i kriti ku upotrebu tehnologije informati kog druatva i temeljne vjeatine u informati koj i komunikacijskoj tehnologiji.5.Sposobnost u enja/u iti kako u itiOva se kompetencija odnosi na u enje, predstavlja sposobnost razvijanja i organiziranja vlastitog u enja bilo pojedina no ili u grupama, u skladu s vlastitim potrebama i svijesti o metodama i mogunostima u enja.6.Druatvena i graanska kompetencijaSocijalna kompetencija odnosi se na osobne, meuljudske i interkulturne kompetencije i sve oblike ponaaanja koji omoguuju pojedincu da sudjeluje na djelotvoran i konstruktivan na in u socijalnom ~ivotu i radnom okru~enju. Povezana je s osobnim i druatvenim blagostanje. Klju na su pravila ponaaanja udomaena u razli itim okru~enjima u kojima pojedinac djeluje. Graanska kompetencija i posebno znanje o socijalnim i politi kim koncepcijama te strukturama (demokracija, pravda, jednakost, graanstvo i graanska prava) osposobljavaju pojedinca da se uklju i u aktivno i demokratsko sudjelovanje.7.Smisao za inicijativu i poduzetniatvoSmisao za inicijativu i poduzetniatvo je sposobnost preto iti ideje u akciju. Uklju uje kreativnost, inovaciju, preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i voenja projekata kako bi se postigli ciljevi. Pojedinac je svjestan konteksta u kojem radi i mo~e procijeniti mogunosti koje iz toga proizlaze. To je temelj za stjecanje specifi nijih znanja i vjeatina potrebnih za one koji po inju ili pridonose socijalnim ili komercijalnim aktivnostima. To treba uklju ivati svijest o eti kim vrijednostima i promoviranje dobre vladavine.8.Kulturna svjesnost i izra~avanjeKulturna svjesnost i izra~avanje podrazumijevaju prihvaanje va~nosti kreativnog izra~avanja ideja, iskustava i osjeaja u nizu medija, uklju ujui glazbu, reproduktivnu umjetnost, knji~evnost i likovne umjetnosti. Navedene kompetencije su neophodne za osobnu realizaciju i razvitak, uklju ivanje u druatvo i zapoaljavanje u druatvu koje po iva na znanju pa ih se zato uzima kao temelj daljnjeg u enja. Poslodavcima je sve te~e pronai dovoljan broj osoba koje im odgovaraju, a postavljaju se zahtjevi da osobe imaju sve vei raspon kompetencija, tj. da raspola~u sa sve slo~enijim i raznolikijim znanjem i vjeatinama. Stoga je sve vei broj nezaposlenih osoba i to meu onima koji su tek zavraili neku razinu obrazovanja (mladima) te meu onima koji su nekada imali posao(mlaima i starijima). est je slu aj da se poslodavci odlu uju za one osobe koje uz odreeno znanje i vjeatine ( esto osnovne razine, a mo~e biti osnovno i specifi no, vezano uz zanimanje) pokazuju interes za osobnim razvojem (razvojem karijere), motivirani su za dodatno usavraavanje i osposobljavanje i spremni su na dodatne napore kako bi usvojili nova znanja i razvili nove vjeatine. Ciljevi cjelo~ivotnog u enja su:    Kako bi se mogli nositi s radnim zahtjevima danaanjice, potrebna je integracija teorije i prakse, znanja i akcije. Za to je potrebno uskladiti obrazovne programe, odnosno prilagoditi obrazovanje i stjecanje kompetencija za pojedina radna mjesta/zanimanja zahtjevima iz prakse, s konkretnih radnih mjesta (tr~iata rada).U tom procesu prilagoavanja i usklaivanja bitna je suradnja svih dionika toga procesa, partnerstvo izmeu sektora obrazovanja i onih koji predstavljaju tr~iate rada. Obrazovanje te osmialjavanje i planiranje obrazovnih politika i svih onih koje mogu olakaati taj proces usklaivanja vrlo je kompleksno i dugotrajno. Zato je za uspjeanu prakti nu provedbu potrebno jasno odrediti zadatke pojedinih dionika, podru je njihovog djelovanja, jasnu i kontinuiranu koordinaciju i komunikaciju. Ve je re eno da je smisao HKO, kao i EKO, priznavanje svih ste enih kvalifikacija i omoguavanje graanima promjenu zanimanja/zvanja tijekom ~ivota, ato bi osiguralo uspjeanije prilagoavanje potrebama na tr~iatu rada, ali i ostvarivanje ambicija, ~elja i interesa doti ne osobe. U EKO je dogovoreno osam kvalifikacijskih razina, a opisuju se ishodima u enja. Obuhvaaju raspon kvalifikacija od 1 (najni~a obrazovna razina, zavraena osnovna akola) do 8 (najviaa obrazovna razina, zavraen doktorski studij), tj. to su sve razine kvalifikacija koje se mogu stei u obrazovanju (osnovnom, srednjoakolskom i visokoakolskom). Ishodi u enja olakaavaju usporeivanje svake razine, bez obzira u kojem je sustavu nacionalne kvalifikacije ste ena. Izvedeni su iz kompetencija koje su potrebne za obavljanje poslova pojedinog radnog mjesta/zanimanja, ato olakaava i usporedivost zahtjeva pojedinih radnih mjesta u raznim zemljama. Ste ena znanja i vjeatine i vrijednosti se mogu provjeriti npr. zadavanjem odreenog radnog zadatka pri emu se mo~e uo iti odgovornost i samostalnost osobe koju se provjerava/testira. Sustav kvalifikacija uredit e se odreivanjem i uspostavljanjem standarda kvalifikacija (temelje se na ishodima u enja), no potrebno je kontinuirano usklaivanje s kompetencijama koje se za pojedino radno mjesto/zanimanje (tr~iate rada, potrebe druatva i osobe) o ekuju. U Hrvatskoj su doneseni Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine 22/2013) prema kojem se uspostavlja 8 razina skupova ishoda u enja (razina kvalifikacija) i Pravilnik o Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (Narodne novine 62/2014), a u pripremi je Pravilnik o priznavanju neformalnog i informalnog u enja. Sve to ini normativne pretpostavke za konkretne aktivnosti i uvoenje promjena u obrazovnom sustavu koji e se prilagoavati potrebama druatva. Zakon o HKO provode ministarstva nadle~na za obrazovanje i znanost, rad i regionalni razvoj te agencije iz podru ja obrazovanja. U praksi se ve du~e vrijeme mogu primijeniti neka postignua procesa prilagodbe naaeg obrazovnog sustava europskome, a to je prilagoavanje stru nih uvjeta za pojedina radna mjesta prema obrazovnim razinama i pripadajuim stru nim nazivima koje su uvedene Bolonjskim procesom. Na taj na in mnogi ne bi bili zakinuti, s obzirom da se neke ste ene obrazovne razine ne prepoznaju. 3. Literatura 1. HYPERLINK "http://www.cko.edu.me/Library/files/Izvori%20i%20publikacije/eqf.pdf%20posjet%201.6.2015"http://www.cko.edu.me/Library/files/Izvori%20i%20publikacije/eqf.pdf posjet 1.6.2015. 2. HYPERLINK "http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4723"http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4723 posjet 7.1.2012. 3.HYPERLINK "http://www.google.com.mx/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=16&ved=0CDYQFjAFOAo&url=http%3A%2F%2Fwww.azoo.hr%2Fimages%2Fstories%2Fdokumenti%2Fgraanski_odgoj%2FEK.doc&ei=goOIVdiGJ8mUsgGQibrIDQ&usg=AFQjCNF1Y7L0mmwb-5VXXhJSXUZOang9Bw"http://www.google.com.mx/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=16&ved=0CDYQFjAFOAo&url=http%3A%2F%2Fwww.azoo.hr%2Fimages%2Fstories%2Fdokumenti%2Fgraanski_odgoj%2FEK.doc&ei=goOIVdiGJ8mUsgGQibrIDQ&usg=AFQjCNF1Y7L0mmwb-5VXXhJSXUZOang9Bw posjet 22.6.2015. 4. HYPERLINK "http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1300804774_Europa_2020.pdf"http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1300804774_Europa_2020.pdf, 07.01.2013. 5.HYPERLINK "http://www.hzz.hr/UserDocsImages/Pojmovnik_Hrvatskoga_kvalifikacijskog_okvira.pdf%202008"http://www.hzz.hr/UserDocsImages/Pojmovnik_Hrvatskoga_kvalifikacijskog_okvira.pdf 2008. posjet 25.6.2015. 6. Good, P, E., OK; Dobro je biti aef, Alinea, Zagreb, 2009. 7. grupa autora: Meunarodne organizacije o obrazovanju odraslih, 1. dio; Agencija za obrazovanje odraslih, Birotisak, Zagreb, 2009. 8. Hrvatski kvalifikacijski okvir, Uvod u kvalifikacije, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Zagreb, 2009. 9. Karaman Aksentijevi, N. (urednica), Ljudski potencijali i ekonomski razvoj, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2012. 10. Kova evi, S., Tatalovi, M., Razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira; lanak, `kolski vjesnik 62 (2013.), 2-3, 287-302T 11. `ulak, F., Petz, B., Poslovna psihologija, `kolska knjiga, Zagreb, 2003. 12. Tatalovi, M., Va~nost implementacije Hrvatskog kvalifikacijskog okvira za obrazovanje i za tr~iate rada, lanak, HYPERLINK "http://me4catalogue.sfsb.hr/index.aspx%20%20posjet%202.5.2015."http://me4catalogue.sfsb.hr/index.aspx posjet 2.5.2015. 13. Viertel, E. (prilagodba: Dev i Torbica, I., David, G.), Razvoj kvalifikacijskih standarda i kurikuluma, Nacionalni opservatorij za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, Hrvatska obrtni ka komora, Zagreb, 2000. 14. Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, Narodne novine 22/2013 Kompetencije ozna avaju skup znanja i vjeatina te pripadajuu samostalnost i odgovornost (Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, Narodne novine 22/2013); izra~avaju se pri obavljanju neke radne/ekonomske aktivnosti. Ljudske potencijale ine ukupne psihofizi ke sposobnosti, a obuhvaaju fizi ku snagu/radnu snagu, izdr~ljivost, znanje, vjeatine, sposobnosti, stajaliata, poduzetni ki duh/kreativnost i ~elju za promjenom. Psihofizi ke sposobnosti ovise o ulaganju u ljude, tj. o ljudskom kapitalu. Ljudski potencijal se, osim ulaganjem u obrazovanje i zadr~avanjem dobrog zdravstvenog stanja mo~e zadr~ati/razvijati i poticanjem poduzetni kog duha/poduzetnosti, primjenom pozitivnih motivacijskih tehnika u poslovnom okru~enju, promocijom/napredovanjem zaposlenika i openito uspjeanim upravljanjem u poslovnoj sredini. To zna i da je stvaranje nove vrijednosti ovisno, uz veli inu ljudskog kapitala/ljudskog potencijala i o organizaciji poslovnog procesa, na inu upravljanja proizvodnim initeljima te radnom ozra ju u toj organizaciji. Ljudsko znanje oblikuje se u ljudski kapital koji postaje vrijedan kao i fizi ki kapital. Na ovjeka, kao pokreta a svih promjena gleda se kompleksno i procjenjuju se sve njegove kompetencije. (Karaman Aksentijevi, N. (urednica), Ljudski potencijali i ekonomski razvoj, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2012.) 2005. godine je grupa pod vodstvom W. Koka, bivaeg nizozemskog premijera pripremila izvjeataj o realizaciji Strategije (tzv. Kokov izvjeataj). Utvreni neuspjeh Lisabonske strategije bio je posljedica preairoko odreenih ciljeva, preopairnog programa, nedovoljne koordinacije i proturje nih prioriteta. Europsko vijee je 2005. godine odlu ilo naglasiti znanje, inovacije i optimalizaciju ljudskog kapitala te tako poveati potencijal rasta, produktivnost i oja ati socijalnu koheziju. Stoga je 2005. godine usvojena revidirana Lisabonska strategija: Lisabonska strategija za rast i zaposlenost koja je preusmjerila prioritete Europske unije na rast i zapoaljavanje (HYPERLINK "http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4723"http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4723 posjet 7.1.2012.) HYPERLINK "http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1300804774_Europa_2020.pdf"http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1300804774_Europa_2020.pdf, 07.01.2013. Ljudski kapital predstavlja vrijednost ulo~enu u ljude/zaposlenike prvenstveno kroz obrazovanje i zdravstvenu zaatitu, radi stvaranja znanja, vjeatina i radnih sposobnosti.Zaposlenik u poslovni proces unosi svoj ljudski kapital te na taj na in pridonosi stvaranju nove vrijednosti. U tom se smislu mo~e promatrati ljudski kapital kao najva~niju sastavnicu ljudskih potencijala. (Karaman Aksentijevi, N. (urednica), Ljudski potencijali i ekonomski razvoj, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2012.)  U ovom se lanku pojmom organizacije obuhvaa svaka institucija kojoj je potrebno stru no osposobljavanje i usavraavanje zaposlenika, a mo~e biti iz podru ja dr~avne uprave, lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, poduzee iz privatnog sektora, ustanova i nevladina udruga.  Kvalifikacija (engl. Qualification) je naziv za objedinjene skupove ishoda u enja odreenih razina, obujma, profila, vrste i kvalitete; dokazuje se svjedod~bom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaatena pravna osoba. (Zakon o HHO, Narodne novine 22/2013); U RH se u srednjoakolskom obrazovanju dijele na ope (gimnazijski obrazovni programi), strukovne (tehni ki, industrijski, obrtni ki i drugi obrazovni programi) i umjetni ke (glazbeni, plesni, likovni i drugi obrazovni programi) a u visokom obrazovanju se kvalifikacije dijele na sveu iliane i stru ne.  Tatalovi, M., Va~nost implementacije Hrvatskog kvalifikacijskog okvira za obrazovanje i za tr~iate rada, lanak,  HYPERLINK "http://me4catalogue.sfsb.hr/index.aspx posjet 2.5.2015." http://me4catalogue.sfsb.hr/index.aspx posjet 2.5.2015. Klju ne kompetencije se nazivaju i generi ke; temelje se na ciljevima koji se ti u svih nastavnih predmeta/obrazovnih sadr~aja; obi no se odnose na bolje upravljanje vlastitim u enjem, na druatvene i meuljudske odnose i komunikaciju i predstavljaju openiti pomak naglaska s podu avanja/pou avanja na u enje. HYPERLINK "http://www.google.com.mx/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=16&ved=0CDYQFjAFOAo&url=http%3A%2F%2Fwww.azoo.hr%2Fimages%2Fstories%2Fdokumenti%2Fgraanski_odgoj%2FEK.doc&ei=goOIVdiGJ8mUsgGQibrIDQ&usg=AFQjCNF1Y7L0mmwb-5VXXhJSXUZOang9Bw"http://www.google.com.mx/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=16&ved=0CDYQFjAFOAo&url=http%3A%2F%2Fwww.azoo.hr%2Fimages%2Fstories%2Fdokumenti%2Fgraanski_odgoj%2FEK.doc&ei=goOIVdiGJ8mUsgGQibrIDQ&usg=AFQjCNF1Y7L0mmwb-5VXXhJSXUZOang9Bwposjet 22.6.2015.Primjena ishoda u enja, dakle, mijenja pristup obrazovanju s podu avanja/pou avanja (gdje su odreivani ciljevi koje treba ostvariti tijekom nastave, dakle ostvaruje ih nastavnik) prema kurikularnom pristupu, gdje se odreuje ato e u enik/student/polaznik/zaposlenik, nakon zavraetka nekog obrazovnog programa znati i biti u mogunosti initi, koje vrijednosti prihvaati. Druatvo temeljeno na znanju i gospodarstvo temeljeno na znanju su termini kojima se senzibilizira javnost za podru je odreene javne politike koju oblikujemo i primjenjujemo u stvaranju druatva u kojem je potrebno stalno u iti. Druatvo znanja je, stoga, vezano uz koncepciju cjelo~ivotnog u enja. (Meunarodne organizacije o obrazovanju odraslih, 1. dio, grupa autora; Agencija za obrazovanje odraslih, Birotisak, Zagreb, 2009.) Meunarodne organizacije o obrazovanju odraslih, 1. dio, grupa autora; Agencija za obrazovanje odraslih, Birotisak, Zagreb, 2009. Viertel, E. (prilagodba: Dev i Torbica, I., David, G.), Razvoj kvalifikacijskih standarda i kurikuluma, Nacionalni opservatorij za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, Hrvatska obrtni ka komora, Zagreb, 2000. Prema HKO, ishodi u enja (engl. Learning Outcomes) su kompetencije (znanja i vjeatine te pripadajua samostalnost i odgovornost) koje je osoba stekla u enjem i dokazuje nakon postupka u enja. (Zakon o HKO, Narodne novine 22/2013)Stoga se razina usvojenosti znanja i vjeatina nakon procesa u enja izra~ava kroz ponaaanje, tijekom obavljanja posla primjenom usvojenih znanja i razvijenih vjeatina. Samostalnost i odgovornost osoba izra~ava kroz svoje stavove i vrijednosti, vidljivo je tijekom obavljanja nekog posla.     lanak Gordana Zoreti i Mladen Ili, lipanj 2015. PAGE \* MERGEFORMAT2 VANJSKE PRILIKE Ono ato ovjek HOE (motivacija) Ono ato ovjek MO}E (sposobnosti, znanje, vjeatine) RADNI USPJEH Kona ni cilj Stru njak u zvanju i/ili zanimanju Razvitak li nosti (stavova, vrijednosti, interesa) Klju ne (generi ke) kompetencije Ope (akademske) kompetencije Specifi ne (stru ne) kompetencije va~ne za posao (tehni ke) Drugi ciljevi ^`dFڼؾ024(^d&ZrǸҭݭݭҋxxxmxxxhQ7hS+mHsHhS+mHsHhJ4hS+mHsHhDOhH.,B* mHphpsHh hmHsHhmHsHhhumHsHhh*{PJ^JnHtHhh*{mHsHhh/mHsHhhG&fmHsHhhskYmHsHhhskY6mHsH'Fj`br68:<^xԷr`R>`&jhp&yhS+56H*UmHsHhp&yhS+56mHsH#hbhS+56B*mHphsHhp&yhS+B*mHphOb(sHh=hS+mHsHjhS+0JB*Uphhj)B*phhS+B*phhS+B*mHphsHhUhS+B*mHphsHjhS+0JUmHsHhS+mHsHhJ4hS+6mHsHhJ4hS+mHsHhp&yhS+6mHsH (($Ifgdzhkd$$Ifl#F$ t0644 laytz&(PRHJ@B,B 0468X`bdhlnv|ƻƻooojhS+UmHnHtHujhS+0JUmHsHh hS+mHsHhS+mHsHhj#hS+B*mHphsHhS+B*mHphsHhoihS+B*phhS+B*phhNhhS+B*phhbhS+B*mHphsH hbhS+6B*mHphsH hVhS+' &K;.; (($Ifgdz$(($Ifa$gdzkdu$$IflF\ #|L ~  t06    44 lapytz&(.rqaTa (($Ifgdz$(($Ifa$gdzkdQ$$IflF\ #|L ~ t06    44 laytz:qaTa (($Ifgdz$(($Ifa$gdzkd$$IflF\ #|L ~ t06    44 laytzPqaTa (($Ifgdz$(($Ifa$gdzkds$$IflF\ #|L ~ t06    44 laytzPRXHqaTa (($Ifgdz$(($Ifa$gdzkd$$IflF\ #|L ~ t06    44 laytzHJP@qaTa (($Ifgdz$(($Ifa$gdzkd$$IflF\ #|L ~ t06    44 laytz@BHqaTa (($Ifgdz$(($Ifa$gdzkd&$$IflF\ #|L ~ t06    44 laytz qaTa (($Ifgdz$(($Ifa$gdzkd$$IflF\ #|L ~ t06    44 laytz68$hnqccUK= $x`a$gdn $a$gde $`a$gde $`a$gdj#kdH$$IflF\ #|L ~ t06    44 laytznxz|h^`|gd $a$gd $x`a$gd- $x`a$gdB $x`a$gdoi $xa$gdD $xa$gd9% $x`a$gdO6 $x`a$gdn tLhh^`fz|~LNnp}le hQ7hS+!hQ7hS+0JB*OJQJph)hQ7hS+0JB*OJQJmHphsHhS+jhS+UhQ7hS+mHsHh%/GhS+mHsHhS+5mHsHh-hS+5mHsHhIhS+mHsHh[hS+mHsHjhS+0JUmHsHhS+mHsHhzhS+mHsH%xz         4 < > ó}h]UNJC hQ7hS+h*{ hLh*{hS+mHsHhihS+mHsH)hihS+0JB*OJQJmHphsH hihS+hihS+CJaJ)hihS+0JB*CJOJQJaJphhihS+CJaJnHtHhihS+5CJOJQJaJhQ7hS+5CJOJQJaJ,hQ7hS+0J5B*CJOJQJaJphhS+jhS+UhS+5CJaJ  6 @ ( d$ $da$gd%/G$a$gd5 $xa$gd_$-DM a$gd- $a$gd- $a$gd gd gd > @ B ( * . "$$:<bdfhǸǭvv_vTM h h h h*{CJaJ-h h 0JB*CJOJQJ^JaJphjh h CJUaJh CJaJmHsHh h CJaJmHsHh h CJ^JaJh h CJaJh h*{CJaJmHsHh hS+CJaJmHsHh hS+CJaJh h*{CJaJmHsHh-hS+B*mHphsH$.( "F###B$D$$$$$ʻʻ~rrjjUjʷ)h%/GhS+0JB*CJOJQJaJphjhS+Uh%/GhS+6CJaJh@='CJaJ!jhO/hS+0JCJUaJh%/GhS+CJaJnHtH!jh%/GhS+0JCJUaJhS+h%/GhS+CJaJmHsHh%/GhS+CJaJjh>lhS+0JUhzhS+mHsHhzhS+5mHsH h h*{$$$R%T%%%%%%&&))) ,,,,,0,V,X,r,000z1敊敊vkZOhZh@='CJaJ!jhZh@='0JCJUaJhbhS+CJaJh+hS+6CJaJhS+CJaJh%/GhS+CJaJ!jh%/GhS+0JCJUaJh@='CJaJnHtHh%/GhS+CJaJnHtHjh>lhS+0JU hUhS+!hUhS+0JB*OJQJphhS+jhS+UjhUhS+0JU$%),02; ?&@AEEEEEEEEEE dgdb$a$gd9%$a$gdX$a$gd* $xa$gd*$a$gdpG $da$gdpG $dxa$gdgdbz1|1 2 2~2222444466888L:;;;;? ?"?wk\kO>!jh=hS+0JCJUaJjh=hS+0JUh*hS+CJaJmHsHhS+CJaJmHsH)h=hS+0JB*CJOJQJaJphhS+jhS+UhVhS+CJaJh=hS+CJaJ!jh9%hS+0JCJUaJhZh@='CJaJ-hZhZ0JB*CJOJQJ^JaJphhZhZCJ^JaJ!jhZhZCJU^JaJ"?$@&@(@AAAB B:B>BDEEEEEEEEEEEFF&F(F8FBFFF`FbFdFfFFFFFF˼񍅍~v~v~rjjajhmHnHujhS+UhThhmHsH hGhS+jhUhh%4@hS+CJaJmHsHh*hS+6CJaJmHsHhS+CJaJmHsHhlfhS+CJaJmHsH!jh2vUhS+0JCJUaJh0hS+CJaJjhS+0JUhS+h=hS+CJaJ&E`FbFdFFFFFFFGGlGnGpGrGGGGGGGXHZH$a$gdRFi$a$gdVgd3C$a$gd3C$a$$a$gdGFFFFFGGnGpGrGGGGGGGGGTHVHXHZHHHHHHHHIXIZIfInItIvIxIzI|I讥讙襮襮讥葺hzhS+mHsHhS+CJaJhVhS+6CJaJhS+6CJaJhVhS+6CJaJhVhS+CJaJh6AhS+56CJaJhS+6CJaJhO MhS+6CJaJhS+h6AhS+6CJaJhhTh&ZHHHHHXIZIvIxIzI|I $xa$gd_$a$gdV$a$gd0 <P1h:pe/. A!"#$% Dps$$If!vh#vF$:V l t065F$ytz$$If!vh#v|#vL #v~:V l  t065|5L 5~pytz$$If!vh#v|#vL #v~:V l t065|5L 5~ytz$$If!vh#v|#vL #v~:V l t065|5L 5~ytz$$If!vh#v|#vL #v~:V l t065|5L 5~ytz$$If!vh#v|#vL #v~:V l t065|5L 5~ytz$$If!vh#v|#vL #v~:V l t065|5L 5~ytz$$If!vh#v|#vL #v~:V l t065|5L 5~ytz$$If!vh#v|#vL #v~:V l t065|5L 5~ytz$$If!vh#v|#vL #v~:V l t065|5L 5~ytzj$    2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHN`N -`bNormal dCJPJ_HaJmHsHtH `@` XNaslov 1$d@&#5CJOJPJQJaJmHsHtH>A`> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k . Bez popisa X@X b Tekst fusnote dCJPJaJmHsHtHHoH bTekst fusnote Char CJ^JaJ>&`> bReferenca fusnoteH*BU`!B b Hiperveza>*B* OJQJY(ph\@2\ b Zaglavlje p#dCJPJaJmHsHtH8oA8 bZaglavlje Char^JZ @RZ bPodno~je p#dCJPJaJmHsHtH6oa6 b Podno~je Char^Jd@rd bTekst balon ia d CJOJPJQJaJmHsHtHToT bTekst balon ia CharCJOJQJ^JaJDOD WArList Paragraph ^m$VoV X Naslov 1 Char#5CJOJQJ^JaJmHsHtHLV`L NhSlijeenaHiperveza>*B* ^JphJ'`J e Referenca komentara CJ^JaJX@X e Tekst komentaradCJPJaJmHsHtHLoL e Tekst komentara Char CJ^JaJTj@T  e Predmet komentara5PJ\mHsHtHVoV e Predmet komentara Char5CJ\^JaJd^@d xStandard (Web)!ddd[$\$CJOJPJQJaJtH4W`!4 x Naglaaeno 5\^JO1 /st1PK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V,cy$wc.bQKG7fK˵Riv4HN@!Fco#c (QR/L A]#Tv@=!<İT̟qu gDL--_FFGzѺU7q^۫ >Xju)lꝜg d֚/_ӹtLԀ~\vd9|:x9|Jk (b49C2lZ "/_䗟?Byߞ=yէ) ҘHt}a+d$G10-Sl& R*ToN1ˢ!hU{ƒHLps ;ZVIV 2n*]8MRyZ:w#⨹ppH~._w/cR%C:riFMc˴f;Y[EBU`V0ǍDḊǬXEUJ/zRAC8D*[-}CǪ ..R(zP漌iv@@@bU|!8Y;8>ܦ,AuLj;:5nFs[ ׸UqokބݫfO4EE@'ߢ5w7E|-yօAYfNc@M!-a 4A 64HpU ) uO3 e:(fQ!sHvy`Wr~(Bshgr%c VF5iP./L›0 ˫pעᰃ m(\ddH= R+sh;l2)^+Ikio ,A*k,GMg,Jd9\,AGm\nzi9~)D]9|%lڟZ̦gl冹EP9> ljWY DK/7e@E7:+k G7d<&*}gV'A} ש Tu洷+9gEW38Y+MC*t0O%Jݍq7ŔRN)z?ۇ@GbDž8t4~_`zd kH*6 r5gyCڧ!# B-;Y=ۻ,K12URWV9$l{=An;sVAP9zs:Y'[`ۇ@Pf7[6DY*@Xi+hee*skfDqbX,?*|fv u"xA@V_ .`p64+lt^7 t '5;Kb8s9x<ڮ-t5Dd8?Șe/Y|t &LILJ`DCPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] |+ $ '09HOPP`heM Ra LD3ix ^mM 3ix ^mp M~ AA]]]`-;K $z1"?F|IMOPRTVWYZ\ '^:F@cؑ&PH@n$EZH|INQSUX[Pmm nnFnonn~oippp qqqqt,ueuMXXXXXXAWY`!$MbB{r]XXXX8@3(  5  S >jJ Tekstni okvir 13"?PK!8[Content_Types].xmlAN0EH%N@%邴K@`dOdlyLhoDX3'AL:*/@X*eRp208J妾)G,R}Q)=HiҺ0BL):T뢸WQDY;d]6O&8* VCLj"󃒝 yJ.;[wIC_ :{IOA !>Ø4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!9O2^drs/e2oDoc.xmlTn0 }I5]  YȢF)%'YvAD@E>@kl#D #tty3NsH2|~5e8v;-#y0ZkcAv+r3u&Fumɯϱ#oomz2m=g,U ,~'ݮNlz&f&M^̼N"&""/-KJ80Lޡ6i wh1!cI)<'wPK!u drs/downrev.xmlLAO0 HHX`-M ؁ƴĩlNpW,FgyRp;I@ t(خnR!j2zBG (// wob#8B1n0=k_~p::4 i8?3JfLVlN Yg|xHg ȲPK-!8[Content_Types].xmlPK-!8! /_rels/.relsPK-!9O2^.drs/e2oDoc.xmlPK-!u drs/downrev.xmlPK 4  S >jJ Tekstni okvir 23"?PK!8[Content_Types].xmlAN0EH%N@%邴K@`dOdlyLhoDX3'AL:*/@X*eRp208J妾)G,R}Q)=HiҺ0BL):T뢸WQDY;d]6O&8* VCLj"󃒝 yJ.;[wIC_ :{IOA !>Ø4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!Rn1^drs/e2oDoc.xmlTn0 }ɒ5]  YȢF)%YvAD8x l9q2ϲ;@7#>|NcS/>waQZ֗D)ѡbjȕ.79jv dUPK-!8[Content_Types].xmlPK-!8! /_rels/.relsPK-!Rn1^.drs/e2oDoc.xmlPK-! 2 drs/downrev.xmlPK 2  S >jJ Tekstni okvir 33"?PK!8[Content_Types].xmlAN0EH%N@%邴K@`dOdlyLhoDX3'AL:*/@X*eRp208J妾)G,R}Q)=HiҺ0BL):T뢸WQDY;d]6O&8* VCLj"󃒝 yJ.;[wIC_ :{IOA !>Ø4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!`p/]drs/e2oDoc.xmlTn0 }Ү1]  YȢF)%ivAD׵WSn!m\R;rLCCЖnE7VKuHh3k-UTsR-Dw'_銴#hIjF:r9_#пS݁{faS75JT4Ξ8>lPQ,qH Qz<$].yNIKDء,nJ$;b2xr<]m1逻 ; jMF܌e/򁀿` ՁWglH;[ BaO9;H d"[Xi&i~笣.v83,HśEXIP% uP4։!9?'PK!S drs/downrev.xmlLN0 HCd$n,b]WNMlpOjmjrVp 'RMO&&'TVE }lP(.ơ24:f~@ۻ<4>s2ML:6Sݸ{&?7=SWաbaӔDYfrJBPK-!8[Content_Types].xmlPK-!8! /_rels/.relsPK-!`p/].drs/e2oDoc.xmlPK-!S drs/downrev.xmlPK 0  S >jJ Tekstni okvir 43"?PK!8[Content_Types].xmlAN0EH%N@%邴K@`dOdlyLhoDX3'AL:*/@X*eRp208J妾)G,R}Q)=HiҺ0BL):T뢸WQDY;d]6O&8* VCLj"󃒝 yJ.;[wIC_ :{IOA !>Ø4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!+&,Vdrs/e2oDoc.xmlTn0 } Ү1]  YȢF)%YvADlPQ,qH Q:Q}`.<'$zAx~Їw Z7%G?1QØ4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!bg0cdrs/e2oDoc.xmlTQs0 ~;Mҵݖkunpm18ݦۯGqOyIY$e~o-i \ŋQΙvqzsY)a?o_;_14`FF .x/,F"kGTd EGy>:@n#_$2~#b:1sQnPChqNDhjDPǑ66R"Fxj!r?{@fn™-v!=͊·%{`p}]?; @l}EWX`ԒcK>2Ibʙ$u1g(_=NCz[>Sbwb:'7Rw²b6]Eyp&T.XVڤf(éu#2i83saBxܾu*Q;Ȕu{~>A=äf>sєW< ԜHdz9S"$GqUz4^*RM|!C4$ʩ~?PK! drs/downrev.xmlLN0DHHܨӠ4SUޜxI,b;6{G4\ggA;+`:ImҶpor`!Jd, beu{SB.Fl(.ơ<4&n@KݗFF Iq# pa;F>mn\-E 9dU`=y>%Tc:F@>R`55O xU/T?PK-!8[Content_Types].xmlPK-!8! /_rels/.relsPK-!bg0c.drs/e2oDoc.xmlPK-! drs/downrev.xmlPK  3 *Text Box 193"?PK!8[Content_Types].xmlAN0EH%N@%邴K@`dOdlyLhoDX3'AL:*/@X*eRp208J妾)G,R}Q)=HiҺ0BL):T뢸WQDY;d]6O&8* VCLj"󃒝 yJ.;[wIC_ :{IOA !>Ø4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!-Ydrs/e2oDoc.xmlTn0 }8ɜ61]  dYI&)%iv{CfЊLIg)%piKqjIL%= Oo6/_{[9tj_]2; 8jzD*OWYoF#$<|j/Q%B:]:xf5+Zl') Yh& =Cݱߠ<4aAg4TV3RCǬH 9ޞi<|vDػהGb d`1 xVocA Vc~2x:R8l  ӑ< :xM̅ǐ2pW׫"`k|x'@(a:;aœK Az'JkrpNv; KZ#OZx%uIg'VDޚ:c`R2̉HHb!,19>"}Dg۞9Azo9YeHJ.-եP% 6 NF-6Nv-.ȥPK!K drs/downrev.xmlLN0EH5HluH# q*])nØ4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!z.Ydrs/e2oDoc.xmlTn0?ײ ˉAE4-(\-_%8RTԮf3Z Zp^)l2D4mI<\S35S`DIӛWbZ8 -i-Nh'``NGfc=kͧeփ.Ƿwcn~>5"V*f͊1I~f`3 JKC&tM#Hw̦cV8ޞe?>;"k1LGOb- d/0bb=榻z{'3uN͢ŧ_R:l  Q< :9\x,58˫*O%Xu>Iܔԡ }lXyPIV9r`'JS%]| Bˀ .9QwNT)+s1J7jH-c(ku07#n:p)鱷KY8 ȯg.#eP% mhol;4[4IV'ؿɂӬØ4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!5 .>drs/e2oDoc.xmlSM0W||lVzvv$V۲ URU`ƙ7ofWCGnP4ƈKMm' #NI^3qj9OU: iAuNQdi{bJs Z8&b wQhPi(V'^ԽԵun.&{FCt+H EoPq(j7T] CMkK4p?X3H0]$=T(h6Ro~VER- og ɉψRj((1 ij{H:oK'(|LtLmUQ` MJ%%^$!g( ~׿PK!) drs/downrev.xmlLN0 HCd$.h4!q6k֘8UeOOvO,'}!]% kg:n54;&򰩮J]7;v1}BJ_d_8>huH39^$ɥ襥{7YS&'݇:f>?.Qtt/zLe*D<q,ȪTPK-!8[Content_Types].xmlPK-!8! /_rels/.relsPK-!5 .>.drs/e2oDoc.xmlPK-!) xdrs/downrev.xmlPK   # &AutoShape 233"?PK!8[Content_Types].xmlAN0EH%N@%邴K@`dOdlyLhoDX3'AL:*/@X*eRp208J妾)G,R}Q)=HiҺ0BL):T뢸WQDY;d]6O&8* VCLj"󃒝 yJ.;[wIC_ :{IOA !>Ø4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!Ae<drs/e2oDoc.xmlSˎ0W?XC(D(n~jb[!knY8>wȍJ8qI)duD2) |??~X :jUǸA"m><,myOTi.V'!]<a(ʭj_לܡP ޯzE z)C=ޠ*:T/QVnJU$זhzX}qg`]$=ptp*FРm~"=Ww*[" !~HuM!aH9H'xH44u7 l!i]IBr|WEkO*Vt]@'P,:wٗAG%"ܻu,vDt ;/(bfMtdqUMe6oO**KKq髻5N3*a^Pz.GU;̕php<'`?/PK! drs/downrev.xmlLN0DH 4j l GJ\xIBu;M8hMl+N1b .iB@1!uq{̸? %3PeR&ur!ʾc,LDIjkMq;Xjlm?{vwi"pPDx"*n D \"PK-!8[Content_Types].xmlPK-!8! /_rels/.relsPK-!Ae<.drs/e2oDoc.xmlPK-! ydrs/downrev.xmlPK  3 *Text Box 243"?PK!8[Content_Types].xmlAN0EH%N@%邴K@`dOdlyLhoDX3'AL:*/@X*eRp208J妾)G,R}Q)=HiҺ0BL):T뢸WQDY;d]6O&8* VCLj"󃒝 yJ.;[wIC_ :{IOA !>Ø4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!_ *Xdrs/e2oDoc.xmlT]o }x_xIZq.]I݇`m42 _ N^r8ףV `*:á跇ݛ%>00FTQxzyj=RЃj#b|9؊!2'h(A}zHRR[B?a]_^TTDo8nCbR BJ}ӡ~n32ӵ\9yF$Yr#{ k{4eGØ4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!InD)Xdrs/e2oDoc.xmlT]o }x_dIZq.]I݇`c4e4i{9{ū3k%NrΔPk+%g>[ VQy~~jջB͠S+db}ѻ!"˼lU'l;hFzgY_d=`vo _'Q2|i3%'n!*z% jy!E'KOP"GT%&L$t4*@L_oSǻLχtMqfEG=!w0";_Pֽ0~Lzwg6;u}DMdvvt?AM}44E@R:x&ryj:|9ȓu(;ჂIɑOpC$#Dژ]1dğjØ4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!a7G.bdrs/e2oDoc.xmlT͎0#4IQժK+xm<=--pB`xf>l1p/F9gIPm*kBN NWY~xbR42q|ś}eA6a^;2ր&S(:Bom6Y* ut{?"׵c]8qt3[EA#4?hq ^DhjDPǑ66R("-Fxr*SQsDK-FH/OCInO -0FCB.z%P([wA T}mHE`ԑSG>2IE~uULIIZ1ķZ G:ڞS[!9rV:)]FIziQhW;s7XGoih\%FN0R"i:ھq*Q;DӺC}ZzZ# NIBV̾sԯTQڊLcZ<-IxlqؤGi"0 diIؔs=y5,~PK!m drs/downrev.xmlLN0DHHܨ*J qPq͉"^Gۦrj4O3bt8b֓|@j*7s1i2 aQ]^0DxܦVpB+R )cӡq$|p: 4A86fiK:l^}{i?>n \*T(zQӜ/Y[jvrU)O~PK-!8[Content_Types].xmlPK-!8! /_rels/.relsPK-!a7G.b.drs/e2oDoc.xmlPK-!m drs/downrev.xmlPK"  C 2jJAutoShape 273"?PK!8[Content_Types].xmlAN0EH%N@%邴K@`dOdlyLhoDX3'AL:*/@X*eRp208J妾)G,R}Q)=HiҺ0BL):T뢸WQDY;d]6O&8* VCLj"󃒝 yJ.;[wIC_ :{IOA !>Ø4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!/bdrs/e2oDoc.xmlT0#4IQժK+>xm|=--pB`xyof2ݷ4(L; ʸMſ|^zY)a?o/_;_14`FF .x/,F"kG\d EGy>:@v _$2~#bZ1~sQnPChq ^DhjDPǑ66R'Ħc'LGdFU|™-n!׽>%{3 ,6F EYB{P/>IIOy>UD#YWWdʙM1d(=VCz[>Qbb*:+guk;aY1IB<&눙5jeMnKV|ĘT9?f(|4.#oH^7N%; cҴ vP5gahtL2u߷5gz%Ei*3^iD<>' ⑳\aͦDABf:$KLŤԯ_'PK!c`| drs/downrev.xmlLN0EH5H쨓R*ĩBcΉ$"Gۦϰh=X's $ jg:j5;B , w-vB! \Phu_[4^9r$#nh*6fսt0>+u{3AD %;UH&^,>MA0M9C , PK-!8[Content_Types].xmlPK-!8! /_rels/.relsPK-!/b.drs/e2oDoc.xmlPK-!c`| drs/downrev.xmlPK"  C 2jJAutoShape 283"?PK!8[Content_Types].xmlAN0EH%N@%邴K@`dOdlyLhoDX3'AL:*/@X*eRp208J妾)G,R}Q)=HiҺ0BL):T뢸WQDY;d]6O&8* VCLj"󃒝 yJ.;[wIC_ :{IOA !>Ø4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!Ԟn.bdrs/e2oDoc.xmlTmo0&۶4u! v3g8hO||w{Z 3$(e撳S‚ԁ_/_Ztch*@\(;_&F_fYnE׎5`+"[|u#HFLueTAGf+Nb:1̖ QnQ# ,Za=u+`;4@F"HBA]SMC#NPq)SQpDK-EH/e_·={`Vp[}]"VEJP>"xAT#/ч$]dRLgI]iZ9c4*s3==!w!crB}n-5y/,+E"-ʣ3a?ct6&EF_Nݬcqgyqf 9}Hk֩$Ga M;ij0 :-& g yÏ@͙}_I.ƴ"xjٜZU I;fKEJA?B0:A&lSNװ PK! drs/downrev.xmlLN0DHHܨ5iSUޜxI,udmW4\ggt^[0$4CIJP=,ۛR^ϻвXBsth)f_ZrY̹B'\w|NF@Q+0mWO_Ut퉔gl6"* R`#:4^ PK-!8[Content_Types].xmlPK-!8! /_rels/.relsPK-!Ԟn.b.drs/e2oDoc.xmlPK-! drs/downrev.xmlPKw  C 0 Text Box 293"?PK!8[Content_Types].xmlAN0EH%N@%邴K@`dOdlyLhoDX3'AL:*/@X*eRp208J妾)G,R}Q)=HiҺ0BL):T뢸WQDY;d]6O&8* VCLj"󃒝 yJ.;[wIC_ :{IOA !>Ø4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!zRzdrs/e2oDoc.xmlTێ }@g}sj7iJۋ cT Hm4ۋTUf89It j]qE5jW㏏#bDjkY|qݛՒqD75n7U8+mcmG<,.a$OYkˌՔ;шi8qd!6Gm5vVcPpjMtCȗZATJ7!fs'ͬL(Vz=[d?ii>¡إ]Y_A\ 5;5DƋQA) 4Ca2bu%WPK-!8[Content_Types].xmlPK-!8! /_rels/.relsPK-!zRz.drs/e2oDoc.xmlPK-!Tg drs/downrev.xmlPK  w  C 0 Text Box 313"?PK!8[Content_Types].xmlAN0EH%N@%邴K@`dOdlyLhoDX3'AL:*/@X*eRp208J妾)G,R}Q)=HiҺ0BL):T뢸WQDY;d]6O&8* VCLj"󃒝 yJ.;[wIC_ :{IOA !>Ø4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!h-drs/e2oDoc.xmlTێ }@gm:nSU^~b@bo{Hl/RU03 Wc/ў['jpqcLm?>'K'o#wj`j>՝[ Ճip罩ю]h[m{aid^fztGހah:s'Axdvv4jhlmj@4= PجB/,ĖxX_sݣ0i#89\..`k!e\FZ'uOܤ Jc 1@pGh#_bZj/r]&"_N򢺮yYo!;WwB>BN V,1$.^xhH)/ONR &'By4HU*' q3F-hh1Ih;b9FiE%@'E9[L=l-DQj(Mo|bMIJ9"J%6E4_P>_G;PK!? drs/downrev.xmlLMN0FH$6:R8 ضxDvMz{7nz4W r7k5@iR]u{Sbat9Vp jb )CӑŰ#9ޝd1r;L8sd$JZ_pj8}\c+yZ-/ "-_}Vjv&AC-\d)TfRm RPK-!8[Content_Types].xmlPK-!8! /_rels/.relsPK-!h-.drs/e2oDoc.xmlPK-!? drs/downrev.xmlPK   w  C 0Text Box 323"?PK!8[Content_Types].xmlAN0EH%N@%邴K@`dOdlyLhoDX3'AL:*/@X*eRp208J妾)G,R}Q)=HiҺ0BL):T뢸WQDY;d]6O&8* VCLj"󃒝 yJ.;[wIC_ :{IOA !>Ø4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!a^drs/e2oDoc.xmlTێ }@g}Yg[qV{iJۋ cT H'l/RU03 ˡhǭZ8;K1j&ԦƟV9FňԊ;||jћՒqD75n7U83mcmG<,&a$OӋז)wvoG#^Fl=5|maL Rm,10?D#-mjFu ,)s8s,Ex"PP޸ 昪3w~qH雖 V-' ȺC^G]T:x&Bå" <˳iT:I-0 ..`+!e\FZ#U/ܤ Jc#1?Y^y9Y]gbUL',OҬ./Ң,nWCYQ1f1Q;QZML$;!G'R^(i!y2XeU%5{YX F=4f-#N㢘r8cO-S Qj17~bM96"J9bN"t:z=?gPK!p* drs/downrev.xmlLN0 HCd$.+Z nk5Idk;ٖ?\lgӋ sVr [;F9ZJ]ve!稠 aȥuK dywtH=ᦗqh>F{zZNW8d]ZRD9PSV{+H_QI•,LWKe!o_(PK-!8[Content_Types].xmlPK-!8! /_rels/.relsPK-!a^.drs/e2oDoc.xmlPK-!p* drs/downrev.xmlPK  2   c >ZG7(AutoShape 333"?PK!8[Content_Types].xmlAN0EH%N@%邴K@`dOdlyLhoDX3'AL:*/@X*eRp208J妾)G,R}Q)=HiҺ0BL):T뢸WQDY;d]6O&8* VCLj"󃒝 yJ.;[wIC_ :{IOA !>Ø4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK![;wdrs/e2oDoc.xmlTn1}G,ӽ4Ҩj B*Pllw]^b,>3s^]&;ꬤDZBMK~YyKI ʖdׯ5AlX }nQҰpNZtv hM!<.y1!ˌu]d$[̫:-6^) Y,=Bݱ֫?t)*gNZ4?EJ>s8#p<:G9MEJ9{ MK ( ݇SL|31Mfy=Mg\7h%VJlV{O[ZSH5m˦nrm/| 8 ZThd)l"yk;)H[8jddoie^R?XҨdc\hS,GFJmkʵ[H}թCƬd3{$9 PK!쪾fdrs/downrev.xmlLAN0EH$vIƩP]@xGvdi +XFϛr;MCfftC:Ncw QZ%gQVW,w1*tcyh5nDK休VqIF.h9>~ڽ}<;ygrx!no s ï>CEN;[ `W ~?5xUT?PK-!8[Content_Types].xmlPK-!8! /_rels/.relsPK-![;w.drs/e2oDoc.xmlPK-!쪾fdrs/downrev.xmlPK 5   c >ZG7(AutoShape 353"?PK!8[Content_Types].xmlAN0EH%N@%邴K@`dOdlyLhoDX3'AL:*/@X*eRp208J妾)G,R}Q)=HiҺ0BL):T뢸WQDY;d]6O&8* VCLj"󃒝 yJ.;[wIC_ :{IOA !>Ø4 p;fɑ3׶Vc.ӵn(&poPK!8! _rels/.relsj0 }qN/k؊c[F232zQLZ%R6zPT]( LJ[ۑ̱j,Z˫fLV:*f"N.]m@= 7LuP[i?T;GI4Ew=}3b9`5YCƵkρؖ9#ۄo~e?zrPK!O>wdrs/e2oDoc.xmlTQo0~G?X~iۢQ4`lݦsv BΟ.d/}P`[ZNHA(m7WȬ`l fbp-'bC31(aaNZtv hm!<袚N^8\w.3~I?u]bn1>k^c0LY|u"#;2{ S@).s XM9Ǟ9kAr;,D^SbAnwN .4|0{[a%U* @ r9#3\ku6vҞՖ9T:s-ٺsm/| 8 Z^,M"#SzHm@<jddoic^R[ҨdcV_Vhs,GFJ*s^m{|̵[H}թ!cVd3{ILsn_OPK!uw drs/downrev.xmlLAN0EH$v!Mq*TDz'xn8=fUj`I*Y5P/) I F򢒥'zǹ =%K)@0N~e'}Zgdr$Ys# ZNjFo?=MY_DX%aӏPGIy6 X}Dc@^)V@gPK-!8[Content_Types].xmlPK-!8! /_rels/.relsPK-!O>w.drs/e2oDoc.xmlPK-!uw drs/downrev.xmlPK B S  ?1111```````````````Mt"tdt@ :te:t|tE#t: `t #t TTt !`t Aut  I 7tv"tAst st 7{tcu"t7t|7/t _Toc347914501_GoBackNvN89FG^_67DO`almLNRS56  #%^ftu13cd|~g h ~  + - 79  GHcd./PR>@STPQ-/rs  GJab]^kn$ ' l!m!!!""""""##c#d#m#n#Q$R$$$$$X%Y%_%`%%%%%*&+&&&&&H'I'''''#($(((((((((((((***|+V,X,---AAAAAA$DJAJSJ\JlJtJJJJJJJJJJKK KKKK"KWK_KaKiKKKKLLPm nqqqqrrss!t&t,t0totxtkuruvvvv!wjwwxzzz{]|b|||}}~~{~~~w ‰RTpz~ڏݏޏKN79@Aeftu13bd &'GH./QRab-.gh-/VW&'`aqsIJ]^& ' l m 1!2!!! ""]#^#A$B$$$;%<%d&e&''((**----1H111K4L466t<u<~>> @ @AADDDDDDVEWEEEFF_F`FFFHH'L)LPPPPPPPPPPQQ!R#R%R&RGRHRhSjSlSmSSSsUuUwUxUUU6V8V:V;V]V^V2W4W6W7WYWZWYYYYYY[[[[\\\\]]````dddieikk=m?mLmMmPmm nnnGnnn}p~pppqqqq)r*rrr"s#sssttjtktfugu@vAvvvvjwlw{{~9|ׄڄυхpr xz~ݏޏDHTVbdݐߐ:<IKN``#de1#1FFFHIII"ISJ[J\J\JJKKKWK_KPm nnpnnjpp qqqq-rrr#s$ssssttpttkuBvCvvvv||{~~~w؄ЅݏޏHTVbݐߐ<IKN``#de1#1FFFHIII"ISJ[J\J\JJKKKWK_KPm nnpnnjpp qqqq-rrr#s$ssssttpttkuBvCvvvݏޏKN v|G?*W JLޚ#IR(*;IFrF@%.VPum}0h)nCX~C2vS4"6Fttu9 d6uLJh|bO=-JR,UE.U`°satʲ|#c.{cH~Z^`^Jo(.^`^J.pL^p`L^J.@ ^@ `^J.^`^J.L^`L^J.^`^J.^`^J.PL^P`L^J. ^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`^Jo(.^`^Jo(..80^8`0^Jo(...80^8`0^Jo(.... ^`^Jo( ..... ^`^Jo( ...... `^``^Jo(....... `^``^Jo(........ p^p`^Jo(......... ^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo( ^`OJQJo(^`^J.pp^p`^J.@ @ ^@ `^J.^`^J.^`^J.^`^J.^`^J.PP^P`^J. ^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o P^P`OJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`OJPJQJ^J.@ ^@ `B*OJPJQJo(ph^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`^J.^`^J.pp^p`^J.@ @ ^@ `^J.^`^J.^`^J.^`^J.^`^J.PP^P`^J.^`CJOJQJo(^`^Jo(.pp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo( ^`OJQJo( d^d`OJQJo(o 4 ^4 `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( t^t`OJQJo( D^D`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.,,^,`CJOJQJo(^`CJOJQJo(H^H`^Jo(. ^ `B*OJPJQJo(phll^l`CJOJQJo(<<^<`CJOJQJo(  ^ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`^J.^`^J.pp^p`^J.@ @ ^@ `^J.^`^J.^`^J.^`^J.^`^J.PP^P`^J.^`^J.^`^J.pp^p`^J.@ @ ^@ `^J.^`^J.^`^J.^`^J.^`^J.PP^P`^J. ^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`CJOJQJo(^`OJPJQJo(-^`^Jo(.@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o d^d`OJQJo( 4 ^4 `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( t^t`OJQJo(o D^D`OJQJo( Jat S4-JR.U6u9;IFG?#IRm}0c.{X~C2@%.~uLJ`|bOS4 @n L PrRemiC" DUseEe=" AcYdZiFN#1Tz.Bo CCov X/ovv@x  !"$&()25?@BDFHIM "$&*02:BDHJLPTXZlr0@Unknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@CalibricTimesNewRomanTimes New Roman7. [ @Verdana5. .[`)Tahoma;Wingdings?= *Cx Courier NewA$BCambria Math"::d <d <!4PvPv2qHP $Pb2! xx 6Kako biti konkurentniji na tr~iatu rada Europske unijeGordana Zoreti Mladen IliX              Oh+'0lx  ( 4 @LT\d8Kako biti konkurentniji na tritu rada Europske unijeGordana ZoretiNormal Mladen Ili2Microsoft Office Word@@_1@_1 d՜.+,D՜.+,p hp|  :<Pv 7Kako biti konkurentniji na tritu rada Europske unije7Kako biti konkurentniji na tritu rada Europske unije NaslovTitle  8@ _PID_HLINKSA <NP9http://me4catalogue.sfsb.hr/index.aspx posjet 2.5.2015.9H Whttp://www.hzz.hr/UserDocsImages/Pojmovnik_Hrvatskoga_kvalifikacijskog_okvira.pdf 2008> >http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1300804774_Europa_2020.pdf http://www.google.com.mx/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=16&ved=0CDYQFjAFOAo&url=http%3A%2F%2Fwww.azoo.hr%2Fimages%2Fstories%2Fdokumenti%2Fgraanski_odgoj%2FEK.doc&ei=goOIVdiGJ8mUsgGQibrIDQ&usg=AFQjCNF1Y7L0mmwb-5VXXhJSXUZOang9Bw)http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4723EQhttp://www.cko.edu.me/Library/files/Izvori i publikacije/eqf.pdf posjet 1.6.2015  http://www.google.com.mx/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=16&ved=0CDYQFjAFOAo&url=http%3A%2F%2Fwww.azoo.hr%2Fimages%2Fstories%2Fdokumenti%2Fgraanski_odgoj%2FEK.doc&ei=goOIVdiGJ8mUsgGQibrIDQ&usg=AFQjCNF1Y7L0mmwb-5VXXhJSXUZOang9BwXH:http://me4catalogue.sfsb.hr/index.aspx posjet 2.5.2015.>>http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1300804774_Europa_2020.pdf)http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4723  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGIJKLMNOQRSTUVW\]`Root Entry FjP_Data 1TableWordDocument >~SummaryInformation(HDocumentSummaryInformation8PMsoDataStoreP PTGVNOEWPLDY==2P PItem  PropertiesUCompObj }   F+Dokument programa Microsoft Word 97 2003 MSWordDocWord.Document.89q