Naslov
Tradicijske priče o hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači
(Traditional stories about Duke Stjepan Vukčić Kosača)

Autori
Dragić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Cetinjski filološki dani III

Mjesto i datum
Cetinje, Crna Gora, 01.09.2021. - 04.09.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
herceg Stjepan Vukčić Kosača, tradicijske priče, povijest, Hercegovina, Dubrovnik, Herceg Novi.
(Herceg Stjepan Vukčić Kosača, traditional stories, history, Herzegovina, Dubrovnik, Herceg Novi.)

Sažetak
Herceg Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, 1405. - Herceg Novi, 1466.) naslijedio je 1435. godine od svog strica Sandalja Hranića Hum, Podrinje, dio Zete, Krajinu (Makarsku) i Poljica. Ženio se tri puta. Prva mu je žena Jelena, kći Balše III ; druga je bila parmska plemkinja Barbara de Raugo, a treća Cecilija iz Senja. U prvom je braku imao kćeri Katarinu, buduću bosansku kraljicu, i Maru te sinove Vladislava (Ladi¬slava) i Vlatka. Treći sin Stjepan rođen je u braku s Barbarom de Raugo. Stjepan je nakon očeve smrti iz nepoznatih razloga prešao na islam i ostvario blistavu karijeru. Stjepan (Ahmet) Hercegović bio je sedam godina veliki vezir. Herceg Stipan 1448. godine se prozvao hercegom i od tada se Hum zove Hercegovina. S Dubrovčanima je zaratio 1450. godine. Živio je razuzdanim životom. Doveo u dvor pohotnu Firetinku zbog koje ga je napustila žena Jelena, obljubio sinovu nevjestu zbog čega je sin (Vladislav) zaratio protiv njega. Prešao s bogumilstva na katoličanstvo. O hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači narod i danas pripovijeda mnoge priče. 30-ak suvremenih zapisa tradicijskih priča u radu interpretira se u povijesnom te etnološkom i antropološkom kontekstu. U pričama se prepleću povijesni i mitski elementi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest

POVEZANOST RADA