Naslov
Posljedice recentnog iseljavanja na obrazovni sustav i dostupnost radne snage u Hrvatskoj i zemljama Zapadnog Balkana
(Consequences of recent emigration to the education system and labor availability in Croatia and Western Balkans)

Autori
Jurić, Tado ; Hadžić, Faruk

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova 2. Međunarodne znanstveno-stručne konferencije „Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država“ svezak I – znanstvena knjiga kulturni i demografski aspekti migracija / Perić Kaselj, Marina - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Razred za prirodne znanosti, 2021, 200-229

ISBN
978-953-6028-54-2

Skup
2. međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država“

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska ; Osijek, Hrvatska, 19.05.2021. - 21.05.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
iseljavanje iz Hrvatske ; iseljavanje iz Srbije ; iseljavanje iz BiH ; Zapadni Balkan ; posljedice iseljavanja ; radna snaga ; učenici
(emigration from Croatia ; emigration from Serbia ; emigration from BiH ; Western Balkans ; consequences of emigration ; work force ; students)

Sažetak
Prema posljednjim procjenama UN-a Hrvatska i države Zapadnog Balkana gube populaciju takvim intenzitetom da su postali demografski najugroženije područje svijeta. Stoga, iseljavanje i demografija, a ne klimatske promjene i COVID-19, ključan su problem Hrvatske i zemalja Zapadnog Balkana. Rad se temelji na analizi dostupnih primarnih i sekundarnih izvora podataka domaćih i međunarodnih institucija. Podaci za BiH pokazuju da neto smanjenje radne snage u razdoblju od 2014. do 2018. iznosi 113.000 radnika ili 10 % ukupne radne snage. Broj zaposlenih u 2018. čini 81, 63 % ukupne radne snage i brzo se smanjuje, smanjujući potencijalnu poreznu osnovicu što će negativno utjecati na financiranje svih državnih potreba. Ukupna radna snaga u kategoriji 50+ čini 41, 1 % svih radnika, dok se od 2014. broj umirovljenika u BiH rapidno povećava. U razdoblju 2014./2015. ‒ 2019./2020. broj učenika u osnovnim školama smanjio se za 23.024 ili 7, 76 %, u srednjim školama za 30.948 ili 21, 51 %, dok se broj studenata smanjio za 29.373 ili 26, 88 %. U razdoblju 2014. ‒ 2019. broj stanovnika Srbije smanjio se za 208.908. Podaci Eurostata za razdoblje 2014. ‒ 2019. pokazuju da je EU izdala 248.759 prvih dozvola za građane Srbije. Broj učenika u osnovnim školama smanjio se za 54.325 (9, 46 % ), a u srednjim školama za 19.373 (7, 20 %). Hrvatska ima gotovo isti broj umirovljenika (1.228.020, HZMO) i nezaposlenih (309.000), kao i zaposlenih (1.566.000). U razdoblju od ulaska u EU hrvatski obrazovni sustav izgubio je 10 % svih učenika (preko 50.000 učenika), dok je u mirovinski sustav pristiglo preko 50.000 novih korisnika. Danas bi Hrvatska imala 10 % više učenika da nije bilo intenzivnog iseljavanja nakon ulaska u EU, a posljedično populacija bi bila znatno mlađa. Od 2013. do 2020. iz Hrvatske je u Njemačku iselilo 52.000 djece. Hipoteza da postoji izravna veza između iseljavanja i smanjenja broja učenika i studenata, odnosno da rapidno smanjenje broja učenika nije povezano s prirodnom depopulacijom, dokazana je u sva tri slučaja. Iseljavanje stanovništva iz Hrvatske i zemalja Zapadnog Balkana i gubitak ljudskog kapitala ključni je ograničavajući faktor u procesu konvergencije s prosjekom EU-a. Uslijed iseljavanja Hrvatska, BiH i Srbija će u narednih pet godina doseći granicu svojih proizvodnih mogućnosti, a budući gospodarski napredak bit će ograničen i nedovoljan za financiranje svih državnih potreba.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija, Politologija, Sociologija, Demografija, Interdisciplinarne društvene znanosti

POVEZANOST RADA