Pregled bibliografske jedinice broj: 1169191
Ane Karenjine B. Rosea i S. Solov’ёva - položaj žene kroz oblike filmskog zapisa
Ane Karenjine B. Rosea i S. Solov’ёva - položaj žene kroz oblike filmskog zapisa // Croatica et Slavica Iadertina, 17 (2021), 2; 693-721 (međunarodna recenzija, pregledni rad, ostalo)
CROSBI ID: 1169191 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ane Karenjine B. Rosea i S. Solov’ёva - položaj žene
kroz oblike filmskog zapisa
(Anna Karenina in B. Rose and S. Solovyov - The
position of Women through the Forms of Film
Recording)
Autori
Ciumacenco, Tereza Paulina ; Pandžić, Maja
Izvornik
Croatica et Slavica Iadertina (1845-6893) 17
(2021), 2;
693-721
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, ostalo
Ključne riječi
Ana Karenjina ; filmska adaptacija ; oblici filmskog zapisa ; položaj žena
(Anna Karenina, film adaptation, film narrative forms, the position of women)
Sažetak
Filmska umjetnost raspolaže specifičnim sustavom postupaka koji poput književnih omogućuju oblikovanje narativa na specifičan način. Korištenjem raznih oblika filmskog zapisa, odnosno različitih vrsta kadrova, položaja kamere, objektiva, zvukova i sl. moguće je pridati vrijednost određenim predmetima, likovima, njihovim karakteristikama i odnosima. Američki redatelj Bernard Rose i ruski redatelj Sergej Solov’ёv ekranizirali su isti Tolstojev roman Ana Kаrenjina, no svaki je to učinio na sebi svojstven način, razotkrivajući položaj žena u društvu iz drugačijeg aspekta. Primjerice, Roseova Ana prikazana je u prvom redu kao ograničena svojim položajem, zarobljena i uvijek pod nadzorom, dok Solov’ёvljevu karakteriziraju prkos i bijes koji se javljaju kao posljedica njezina položaja. Zadaću prikazivanja tradicije, koju u američkoj adaptaciji ispunjava Levin, u ruskoj uprizoruje Karenjin. Dok je u prvu verziju utkan motiv okvira kao metafore ženine zarobljenosti i ograničenosti u društvu, u drugoj dominira kontrastan motiv klizaljki kao simbola muške potencije i slobode. Drugim riječima, koristeći različite oblike filmskog zapisa, dodajući, izbacujući ili čak mijenjajući dijelove fabule, te dajući prioritete različitim motivima, likovima, pa i karakteristikama u njima, redatelji su stvorili drugačije i time nove narative od kojih svaki na specifičan način obrađuje bezvremenu problematiku ženskog položaja u društvu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Filmska umjetnost (filmske, elektroničke i medijske umjetnosti pokretnih slika)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Linguistic Bibliography, Bibliography of Slavic Linguistics
- Humanities International Index
- Humanities Source Ultimate i European Reference Index for the Humanities and the Social Sciences (ERIH PLUS)
