Naslov
Prediktori procjene potrebe za supervizijom edukacijskih rehabilitatora
(Predictors of special educator's assessment of the need for supervision)

Autori
Majdak, Nikolina ; Cvitković, Daniela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Odgojno-obrazovna, socijalna i zdravstvena infrastruktura za djecu s teškoćama i osobe s invaliditetom / Zupanc, Antun ; Kos, Renata - Varaždin : Mrežno izdanje, 2021, 32-33

ISBN
978-953-58871-3-3

Skup
Znanstveno-stručna konferencija "Odgojno-obrazovna, zdravstvena i socijalna infrastruktura za djecu s teškoćama i osobe s invaliditetom"

Mjesto i datum
Primošten, Hrvatska, 06.04.2021. - 08.04.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
supervizija, edukacijski rehabilitatori
(supervision, special educators)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja je analizirati potrebu edukacijskih rehabilitatora za uključivanjem u superviziju u Hrvatskoj te utvrditi prediktore potrebe za uključivanjem u superviziju. Istraživanja i praksa pokazuju kako je supervizija kao profesionalna intervencija neophodna u profesionalnom razvoju svih onih koji neposredno rade s ljudima (Ajduković i Cajvert, 2001 ; Mesić i Ajduković, 2010). Razvojno-integrativna supervizija je jedna od vrsta supervizije koja ima za cilj razvoj profesionalne kompetentnosti stručnjaka u podržavajućem okruženju na način da u suradnji sa supervizorom stručnjak uči iz vlastitog iskustva te traži vlastita rješenja problema s kojima se susreće u radu (Ajduković i Cajvert, 2004). Cilj supervizije je potpora i rasterećenje stručnjaka u suočavanju sa svakodnevnim profesionalnim izazovima, razvoj profesionalne kompetencije te briga o vlastitom mentalnom zdravlju (Ajduković i Cajvert, 2004). Istraživanja potvrđuju kako supervizija doprinosi zadovoljstvu poslom i smanjenju stresa, smanjuje profesionalnu izolaciju, sprječava sagorijevanje i psihološko ili fizičko povlačenje s posla te poboljšava stručno rješavanje problema (Harvey i Pearrow, 2010). Edukacijski rehabilitatori kao profesionalni pomagači osjetljiviji su na stres i pojavu sagorijevanja u odnosu na ostale pomagačke struke te su u većem riziku za smanjeno postignuće i nezadovoljstvo poslom (Nichols i Sosnowski, 2002). Stoga bi za edukacijske rehabilitatore supervizija mogla imati osobno važnu ulogu. Istraživanje je provedeno elektronskim putem, anketnim online upitnikom u kojem je sudjelovalo 120 magistara edukacijske rehabilitacije na području Republike Hrvatske. Odgojno-obrazovna, socijalna i zdravstvena infrastruktura za djecu s teškoćama i osobe s invaliditetom Primošten, 6. - 8. travnja 2021. 33 Primijenjen je za ove svrhe adaptirani anketni upitnik autorica Kolege i Vlahović Štetić (2014) koji sadrži podatke o socioekonomskom statusu, skalu stresa na poslu (Cronbach alpha =0, 76), skalu zadovoljstva poslom (Cronbach alpha =0, 73), procjenu stupnja profesionalne osamljenosti na radnom mjestu te pitanja vezana za iskustvu i potrebu za supervizijom. Prema dobivenim rezultatima, 52, 5% sudionika (N=63) imalo je općenito iskustvo supervizije te je njih 26, 7% (N=32) imalo iskustvo razvojnointegrativne supervizije. Većina sudionika 76.7 % (N= 92) izražava potrebu za supervizijom. Rezultati regresijske analize pokazuju da je jedini statistički značajan prediktor potrebe za supervizijom iskustvo u superviziji (R=0, 36, R²=13, p<0, 00). Oni koji imaju iskustvo u superviziji izražavaju veću potrebu za supervizijom. Ostali prediktori (godine radnog staža, zadovoljstvo poslom, stres, usamljenost na poslu) nisu statistički značajni. Dobiveni rezultati mogu poslužiti kao poticaj za daljnja i detaljnija istraživanja te širenje svijesti o važnosti uključivanja edukacijskih rehabilitatora u različite oblike profesionalne podrške.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti

POVEZANOST RADA