Pregled bibliografske jedinice broj: 1168402
Kriza tijela: ambivalencije modaliteta postmoderne subjektivnosti
Kriza tijela: ambivalencije modaliteta postmoderne subjektivnosti // Jahr - European journal of bioethics, 2 (2021), 325-350 doi:10.21860/j.12.2.7 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1168402 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kriza tijela: ambivalencije modaliteta
postmoderne subjektivnosti
(Crisis of the Body: Ambivalentions of the
Postmodern Subjectivity Modalities)
Autori
Novaković, Vanja ; Todorović, Tanja ; Rupčić Kelam, Darija ; Janeš, Luka
Izvornik
Jahr - European journal of bioethics (1847-6376) 2
(2021);
325-350
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
tijelo ; avangarda ; postmodernizam ; DMT ; plešući duh ; dinamika psihe ; fenomenologija psihe i tijela ; simulakrum ; subjektivnost
(body ; avant-garde ; postmodernism ; DMT ; dancing spirit ; dynamics of the psyche ; the phenomenology of body and psyche ; simulacra ; subjectivity)
Sažetak
Višestruke su posljedice krize na ljudsku psihu i tijelo, a u ovom radu evaluirat ćemo na koji se način ponajprije umjetnici i filozofi nose s krizama u društvu te kolika je snaga i propulzivnost kreativnog umjetničkog izražavanja pri suočavanju s aktualnom pandemijskom krizom. Na primjerima avangardnih pokreta uočavamo da su umjetnici u doba kriza zauvijek promijenili formalne karakteristike umjetnosti, umjetničkog djela, ali također i samo razumijevanje umjetničkog procesa. Povijesnim osvrtom izvodimo hipotezu da su pojedini umjetnički pravci u doba aktualne krize uspjeli opstati na periferiji upravo zbog duha avangarde koji nose u sebi. Filozofija, pak, reflektira krizu sinkrono s novim umjetničkim pokretima, te se čini da i „postmoderna umjetnost“ i fenomenologija idu usuprot same realnosti. U diskurzivni centar rada postavljamo analizu samog tijela koje je, postavljamo hipotezu, tradicionalno bivalo zanemareno i često stavljano na najnižu poziciju ontološke ljestvice pri mnogobrojnim filozofskim pokušajima kroz povijest. Zaključno, nastojat ćemo adekvatno argumentirati temeljnu hipotezu članka da je tijelo samo ekspresija krize, a da njezinu dublju osnovu valja tražiti u ljudskoj psihi i strukturama subjektivnosti koje su je uvjetovale. Pri čemu nastojimo „rasplesati“ i „raživotiti“ digitalnu tehničku statiku aktualnog stanja socijalne distance uzrokovane pandemijskom krizom, prilazeći joj kao svojevrsnoj sublimaciji povijesnih kriza koje su joj prethodile.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek,
Fakultet filozofije i religijskih znanosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus