Naslov
Na razmeđu svjetova. Stavovi dalmatinskih biskupa prema jugoslavenskom ujedinjenju i talijanskoj okupaciji Dalmacije (1917. – 1920.)
(At the Crossroads of Worlds. Attitudes of Dalmatian Bishops towards Yugoslav Unification and the Italian Occupation of Dalmatia (1917 – 1920))

Autori
Gverić, Ante

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Istočnojadranski prostor između sloma Habsburške Monarhije i stvaranja novih država

Urednik/ci
Bralić, Ante ; Kasalo, Branko

Izdavač
Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2021

Raspon stranica
93-130

ISBN
978-953-331-341-2

Ključne riječi
Vinko Pulišić, Juraj Carić, Josip Marčelić, Frane Uccelini, Luka Pappafava, jugoslavensko ujedinjenje, talijanska okupacija Dalmacije.
(Vinko Pulišić, Juraj Carić, Josip Marčelić, Frane Uccelini, Luka Pappafava, Yugoslav unification, Italian occupation of Dalmatia)

Sažetak
Raspad Austro-Ugarske Monarhije nije značio samo nepovratan nestanak jednog dugotrajnog i uređenog državnog aparata u kojem je Katolička crkva imala važno mjesto u društvenom poretku, već je značio i dolazak pred iz temelja promijenjene i neizvjesne društveno-političke okolnosti u kojima se Katolička crkva tek trebala pozicionirati. Smjerovi prema kojima je išla ta promjena nisu se formirali tako brzo kao što se brzo slomila Monarhija: smjer južno(go)slavenskog okupljanja formirao se u završnoj fazi od Balkanskih ratova, preko Svibanjske deklaracije i Deklaracijskog pokreta do osnutka Države SHS i proglašenja Kraljevstva SHS. Smjer rješenja jadranskog pitanja u korist Italije nešto je ranijega postanka, a svoju je završnu fazu prolazio od Londonskog do Rapallskog ugovora. U takvim političkim okolnostima, dalmatinski biskupi nisu zauzimali ista politička stajališta: od onih sklonih jugoslavenstvu do onih koji su s bojaznošću pa i s prijezirom gledali na jugoslavensko povezivanje, te su stoga u talijanskoj okupaciji Dalmacije gledali manje zlo. Na temelju istraženih izvora, u radu će se pokušati prikazati njihova politička stajališta u vremenu Deklaracijskog pokreta (1917./18.), raspada Austro-Ugarske Monarhije i za vrijeme talijanske okupacije Dalmacije (1918. – 1920.). U radu je korišteno arhivsko gradivo iz gotovo svih (nad)biskupijskih arhiva u Dalmaciji, zatim iz Apostolskog Vatikanskog arhiva (Archivio Apostolico Vaticano), Povijesnog arhiva Državnog tajništva Svete Stolice (Archivio storico, Segreteria di Sato) te iz Povijesnog arhiva talijanske ratne mornarice u Rimu (Archivio storico della Marina Militare).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Interdisciplinarne humanističke znanosti

Napomena
Rad je preveden i na engleski jezik

POVEZANOST RADA